Raditi za lošeg šefa iskustvo je koje može iscrpiti svu energiju, a čini se da je to češće nego što mislimo. Prema istraživanju agencije Harris Poll, više od 70 posto zaposlenika imalo je problematičnog menadžera u svojoj karijeri. Zbog takvih odnosa, polovica radnika namjerno smanjuje svoj angažman, a više od 10 posto ih napusti posao. No, što učiniti? Predavačica s Harvarda, Margaret S. Andrews, u svojoj novoj knjizi nudi strategije za suočavanje s teškom situacijom i pronalazak puta do boljeg radnog okruženja.

Iako je lako za sve kriviti šefa, Margaret S. Andrews poručuje da je korisno pogledati i u vlastito ogledalo, jer i mi ponekad doprinosimo situaciji. Lako je zamijeniti nekompetentnost lošom namjerom, no šefovi, baš kao i mi, uče vještine vođenja vodeći druge.

Loš šef ili nesigurni šef? Važno je znati razliku

Prije nego što donesete drastične odluke, važno je procijeniti radi li se o "lošem" šefu u smislu nesigurnosti ili o osobi koja ima zlonamjerne namjere. Ako radite s nesigurnim šefom, savjeti Margaret S. Andrews mogu vam pomoći:

Dajte mu do znanja da je on taj koji donosi odluke. Ne izazivajte ga, pogotovo ne pred drugima.

Vodite evidenciju vlastitih doprinosa i uspjeha kako biste je imali pri ruci. Učite od njega što više možete dok ste tu. Širite mrežu kontakata kako biste proširili znanja, veze i prilike.

Zapamtite najveću lekciju iz takve situacije: spoznaja da nikada ne želite da se itko osjeća onako kako ste se vi osjećali zbog tog šefa.

Kada se radi o zlostavljačkom menadžeru, sjetite se da njegovo ponašanje više govori o njemu nego o vama. To ne opravdava takvo ponašanje, ali vam pomaže da ga ne shvaćate osobno. Odgovorni ste za svoje ponašanje, a oni za svoje.

Kada je previše? Smijete li otići?

Odgovor na pitanje o odlasku, kao i na mnoga druga, glasi: ovisno o situaciji. Ovisi o vašim ciljevima u karijeri, udobnosti naspram avanture, te kako promatrate odnos između zarade i učenja. Nema garancije da će se situacija popraviti, niti da će novi posao imati boljeg menadžera.

Evo nekoliko ključnih pitanja koja vam mogu pomoći da procijenite je li vrijeme za odlazak:

Što sam do sada naučio od ove osobe i na ovoj poziciji?

Postoji li prilika da nastavim učiti i napredovati radeći za ovog menadžera?

U kojoj mjeri su vještine koje stječem prenosive na druge poslove?

Jesu li moji razlozi za razmišljanje o odlasku povezani s etičkim propustima?

Utječe li rad za ovu osobu negativno na moje mentalno zdravlje?

Postoje li ljudi više u hijerarhiji kojima se divim?

Čak i ako vas odgovori na ova pitanja vode prema odluci da odete, ponekad to nije izvedivo u kratkom roku. U takvim situacijama fokusirajte se na ono što možete naučiti dok ste još tu, poput preuzimanja novih projekata ili umrežavanja unutar tvrtke.

Odlazak dostojanstveno: Ključ za vašu budućnost

Iako vam se može činiti ispravnim otići impulzivno ili uz neugodnu scenu, takav potez rijetko je dobra opcija za vašu dugoročnu reputaciju. Zato planirajte dostojanstven izlazak:

Pripremite plan tranzicije kako bi vaš nasljednik razumio relevantne procese.

Zahvalite menadžeru na onome što ste od njega naučili.

Riješite što je moguće više otvorenih pitanja.

Konstruktivno objasnite zašto odlazite.

Ponudite se odgovoriti na poneko pitanje u tjednima nakon odlaska.

Pristojan odlazak od lošeg šefa, koliko god to teško bilo, ključan je za vašu profesionalnu budućnost.

Psiholozi otkrili koje tri ružne navike ima većina iznadprosječno inteligentnih ljudi

Psiholog upozorava na 'skrivenu epidemiju': 'Ljudi ni ne shvate da ih je 'zarazilo''

Psiholog razotkrio kontroverzne metode kojima trgovci manipuliraju vama: 'Obratite pažnju na pod, zvuk, miris'