Život Bušmana, jednog od najstarijih naroda na svijetu koji uglavnom živi na jugu Afrike, i danas se odvija prema običajima koji su većini ljudi u suvremenom društvu gotovo nezamislivi. Njihova svakodnevica, obiteljski odnosi i način na koji odgajaju djecu te sklapaju ljubavne veze razlikuju se od svega na što je naviknut zapadni svijet.

O tim običajima iz prve je ruke govorio poznati pustolov Andrej Maričić, koji je neko vrijeme proveo među pripadnicima ovog naroda te svoja iskustva podijelio s javnošću. Opisao je način života koji je mnoge iznenadio, od shvaćanja braka i vjernosti pa sve do poroda koji se odvija u gotovo nezamislivim uvjetima.

Intimni odnosi smatraju važnim dijelom svakodnevnog života

Prema riječima Andreja Maričića, intimni odnosi među Bušmanima imaju mnogo važniju ulogu nego u većini drugih društava. Vjeruju da upravo zahvaljujući njima oslobađaju stres te ostaju zadovoljni, opušteni i dobro raspoloženi.

„Intimni odnosi njima su mnogo važniji nego većini drugih ljudi. Vode ljubav nekoliko puta dnevno, i to tijekom cijele godine. Nemaju gdje osim u svojim kolibama, u kojima svi spavaju na podu“, ispričao je Maričić.

Nakon nekoliko godina mijenjaju supruge i u tome ne vide ništa neobično

Jedan od običaja koji najviše iznenađuje odnosi se na brak i partnerske odnose. Kako tvrdi Maričić, svaki muškarac u početku ima jednu suprugu, no nakon određenog razdoblja zajedničkog života i rođenja djece dolazi do promjene partnera.

„Nakon određenog razdoblja zajedničkog života i dobivanja djece, parovi se jednostavno zamijene. Jedni drugima daju supruge i sve počinje ispočetka, bez ikakve ljubomore“, objasnio je.

Dodaje kako djeca ostaju uz majku, koja zatim odlazi živjeti s novim partnerom te s njim tijekom sljedećih godina dobiva novu djecu.

Djecu odgaja cijelo pleme

Maričić ističe da se u zajednici gotovo sva djeca smatraju zajedničkom odgovornošću. O njihovu odrastanju i odgoju ne brinu samo biološki roditelji, nego cijelo pleme koje funkcionira poput velike obitelji.

Prema njegovim riječima, razmjena partnerica često se odvija i između različitih skupina Bušmana. Smatra se da takva praksa pomaže u izbjegavanju genetskih problema koji bi mogli nastati sklapanjem brakova unutar iste zajednice.

Mladi prije braka prolaze svojevrsno „probno razdoblje“

Posebno zanimljiv običaj odnosi se na mlade muškarce i žene prije sklapanja braka. Oni imaju mogućnost otići u drugu skupinu i mjesec dana živjeti s potencijalnim partnerom.

Tek nakon tog razdoblja odlučuju odgovaraju li jedno drugome. Ako zaključe da mogu zajedno nastaviti život, vraćaju se u svoje matično pleme gdje započinju zajednički život.

Žene rađaju potpuno same i ne smiju ispustiti ni glas

Iako njihov način života mnogima djeluje bezbrižno, žene iz plemena Bušmana suočavaju se s iznimno teškim uvjetima kada dođe vrijeme poroda.

Prema riječima Andreja Maričića, plodnost kod žena zbog specifičnog načina života nastupa tek oko 19. ili 20. godine, a najčešće tijekom života rode troje ili četvero djece.

Sam porod odvija se bez pomoći drugih članova zajednice.

„Rađaju same i u potpunoj tišini, izvan kampa, u grmlju, jer ne smiju ispustiti glas. Prije će im poteći suze i ugristi će se za ruke nego što će jauknuti zbog trudova“, posvjedočio je Maričić, dodajući da je nevjerojatnu hrabrost žena iz ovog plemena zabilježio i u videosnimci.

Unatoč surovim uvjetima života i činjenici da prosječni životni vijek rijetko prelazi 50 godina, Bušmani i dalje čuvaju svoju višemilenijsku tradiciju.

Kako prenosi pustolov Andrej Maričić na temelju vlastitog boravka među pripadnicima ovog naroda, oni i danas žive gotovo na isti način kao njihovi daleki preci, njegujući običaje koji su se prenosili generacijama te zadržavajući način života koji je u velikoj mjeri ostao nepromijenjen tijekom tisućljeća.