Nova studija otkriva kako prašina koju vjetrovi nose iz pustinje Sahare, a s kojom su se Hrvati mučili mnogo puta u posljednjih nekoliko mjeseci, ima presudnu ulogu u opskrbi oceanskog ekosustava željezom, bitnim nutrijentom za život na dnu morskog lanca ishrane. Bez ovog minerala, koji se širi u ogromnim količinama iz Sahare, fitoplankton – sićušni morski organizmi ključni za proizvodnju kisika – bi se teško razvijao.

Prema istraživanju koje je predvodilo Sveučilište Kalifornije u Riversideu, što više vremena ova prašina provodi u atmosferi i što dalje putuje, veća je vjerojatnost da se željezo u njoj pretvori u oblik koji morska biosfera lakše apsorbira. „Transportirano željezo potiče biološke procese na isti način na koji željezna gnojidba utječe na život u oceanima i na kopnu“, objašnjava biogeokemičar Timothy Lyons. Ova studija, dodaje Lyons, pruža dokaz da prašina bogata željezom može imati velik utjecaj na život daleko od izvora.

Sahara je najveći izvor čestica prašine na svijetu. Svake godine vjetrovi iz Sahare prenose oko 800 milijuna tona ove prašine zapadno, sve do Amerike, noseći sa sobom izotope željeza s površine pustinje. Ovaj metal igra ključnu ulogu u biokemijskim procesima koji pomažu uklanjanju ugljika iz atmosfere i njegovu pohranu u organske molekule.

Odličan za željezo

Međutim, ne može svaki oblik željeza biti lako dostupan živim organizmima. U atmosferi se odvijaju kemijski procesi koji mogu značajno utjecati na način na koji se željezo „servira“ oceanu. "Prašina koja stiže do regija poput Amazone i Bahama vjerojatno sadrži željezo koje je topivo i dostupnije za život, zahvaljujući dugom putovanju iz Sjeverne Afrike i duljem izlaganju atmosferskim kemijskim procesima“, pojašnjava Lyons.

Biogeokemičarka Bridget Kenlee i njezini kolege do ovog su otkrića došli analizirajući uzorke sedimenta s dna oceana. Otkrili su da, iako ukupna količina prašine opada s udaljenošću, količina biološki korisnog željeza – onog koji se otapa u vodi – zapravo raste što je udaljenost veća. "Ovaj odnos sugerira da kemijski procesi u atmosferi pretvaraju manje biorazgradive oblike željeza u pristupačnije varijante“, ističe Owens, jedan od suradnika na istraživanju.

Pojavili se ogromni misteriozni znakovi u pustiji: Arheolozi sada misle da znaju što je to i kako su nastali

Ova bogata prašina ne samo da pomaže oceanu, već dopire i do kopnenih ekosustava, uključujući prašume Amazone, gdje gnoji biljke i potiče njihov rast. Fitoplankton u oceanu, zajedno s biljkama Amazone, proizvodi veliki dio kisika koji dišemo, pokazujući koliko je ova prašina važna za cijeli planet.

Važna za organizme u moru

Prethodne studije također su povezale područja bogata bioaktivnim željezom s povećanom biološkom aktivnošću, uključujući mikroorganizme na površini oceana i koraljne grebene Kariba. Sedmogodišnje istraživanje otkrilo je da prosječno 28 milijuna tona saharske prašine godišnje donosi oko 22.000 tona fosfora, još jednog važnog nutrijenta, u sliv rijeke Amazone.

Slična istraživanja otkrila su da je prašina iz Azije stoljećima hranila kišne šume Havaja, dok oblaci prašine iz Sahare, osim pozitivnih učinaka, mogu izazvati i probleme, poput alergija kod ljudi ili ometanja formiranja uragana.

Unatoč izazovima koje saharska prašina može uzrokovati, ona je vitalni dio globalnog ekosustava. Pruža životno važnu hranu za morske i kopnene organizme, čime potvrđuje nevjerojatnu povezanost fizičkih procesa na Zemlji s biološkim svijetom.