Mnogi je doživljavaju kao bezazlen i učinkovit trik koji djeluje gotovo trenutačno. Ipak, sve je više upozorenja da njezina česta i nekontrolirana upotreba ne samo da ne rješava uzrok problema, nego može dugoročno pogoršati stanje želuca i oštetiti njegovu sluznicu.

Zašto soda bikarbona daje samo prividno olakšanje

Kada se pojavi žgaravica, soda bikarbona brzo neutralizira želučanu kiselinu, zbog čega simptomi privremeno popuštaju. No taj učinak traje kratko. Organizam na naglu promjenu reagira pojačanim lučenjem kiseline, što dodatno opterećuje želudac i često dovodi do povratka simptoma – nerijetko i jačih nego prije.

Drugim riječima, ono što se u početku čini kao pomoć, dugoročno može stvoriti začarani krug pogoršanja.

Refluks kiseline – skrivena posljedica česte upotrebe

Soda bikarbona djeluje poput antacida, ali bez trajnog učinka. Ako se koristi često i bez kontrole, može izazvati takozvani “rebound” efekt, odnosno pojačano lučenje kiseline nakon početnog smanjenja. Taj učinak refluksa s vremenom može dovesti do kronične upale želuca i oštećenja sluznice, osobito kod osoba koje već imaju gastritis ili čir.

Kupila cipele u trgovini koju Hrvatice obožavaju pa doživjela pravi lom: 'Zbog njih sam završila u bolnici'

Što se zapravo događa u želucu?

Kada lužnata soda bikarbona dođe u dodir sa želučanom kiselinom, dolazi do kemijske reakcije u kojoj se oslobađa ugljikov dioksid. Taj plin uzrokuje nadutost, pritisak i osjećaj nelagode. Iako se podrigivanje često doživljava kao znak olakšanja, ono zapravo pokazuje da se u želucu odvila snažna kemijska reakcija.

Ugljikov dioksid brzo širi stijenke želuca. Ako već postoje mikrooštećenja sluznice ili čirevi, takvo istezanje može pogoršati stanje i povećati rizik od komplikacija. Umjesto smirivanja upale, dolazi do dodatnog mehaničkog stresa na već osjetljiv organ.

Najčešće pogreške koje ljudi rade

Kod korištenja sode bikarbone često se ponavljaju iste greške:

pijenje odmah nakon obilnog obroka, kada je želudac već pun, što dodatno povećava tlak

korištenje industrijske umjesto medicinske sode, koja može sadržavati nečistoće štetne za jednjak

otapanje u hladnoj vodi, pri čemu mogu ostati neotopljeni kristali koji iritiraju sluznicu

Kako smanjiti rizik ako se već koristi soda bikarbona

Ako se netko ipak odluči posegnuti za ovom metodom, potreban je velik oprez. Otopina bi se trebala pripremati isključivo u mlakoj vodi kako bi se prašak potpuno otopio. Prije konzumacije važno je pričekati da prestane stvaranje mjehurića.

Količina ne bi smjela prelaziti pola čajne žličice, jer veće doze mogu poremetiti kiselinsko-baznu ravnotežu u tijelu i opteretiti bubrege. Također, sodu ne bi trebalo uzimati barem dva sata nakon obroka.

Pojela omiljeni doručak mnogih Hrvata i pokupila jednu od najinfektivnijih bolesti na svijetu

Kada žgaravica nije bezazlena

Uporna žgaravica koju ljudi stalno “gase” sodom bikarbonom može biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema, poput hijatusne hernije ili teškog gastritisa. U takvim situacijama kućne metode mogu odgoditi dijagnozu i liječenje, što dugoročno nosi veći rizik od samih simptoma.

Najčešća pitanja o sodi bikarboni za želudac

Koliko često se smije koristiti?
Preporučuje se najviše dva puta tjedno. Češća upotreba može dovesti do metaboličke alkaloze i opterećenja bubrega zbog povećanog unosa natrija.

Pomaže li kod nadutosti?
Može privremeno ublažiti osjećaj pritiska poticanjem podrigivanja, ali istodobno stvara nove mjehuriće ugljikovog dioksida, što može dodatno pogoršati nadutost.

Tko bi je trebao izbjegavati?
Osobe s visokim krvnim tlakom, srčanim bolestima te one koje su na dijeti s niskim udjelom natrija trebale bi izbjegavati korištenje sode bikarbone za probleme sa želucem.