Dok većina ljudi tijekom vrućih ljetnih dana traži spas u hladu, klimatiziranom prostoru ili osvježenju u moru i bazenu, postoje i oni koji u isto vrijeme nose laganu jaknu, zatvaraju prozore ili se žale da im je hladno. Mnogi će takve tegobe pripisati takozvanoj "slaboj cirkulaciji", no stručnjaci upozoravaju da takvo objašnjenje često nije dovoljno.

Ako osjećaj hladnoće traje dulje vrijeme, osobito kada nije u skladu s temperaturom okoline ili se pojavio iznenada, mogao bi biti znak da organizam pokušava upozoriti na određeni zdravstveni problem.

Istina je da su neki ljudi prirodno osjetljiviji na hladnoću od drugih. Žene, osobe sitnije tjelesne građe te starije osobe često slabije podnose niže temperature. Međutim, ako vam je hladno gotovo svakoga dana, a ranije niste imali takvih tegoba, vrijedi obratiti pozornost na moguće uzroke.

Kako organizam održava tjelesnu temperaturu?

Ljudsko tijelo održava tjelesnu temperaturu u vrlo uskom rasponu bez obzira na to vlada li vani velika hladnoća ili temperature prelaze 35 Celzijevih stupnjeva. Za taj složeni proces zadužen je hipotalamus, dio mozga koji djeluje poput tjelesnog termostata.

Kada procijeni da tijelo gubi toplinu, dolazi do sužavanja krvnih žila kako bi se toplina sačuvala. Po potrebi se aktivira i drhtanje mišića koje stvara dodatnu energiju i pomaže zagrijavanju organizma.

Ako je taj sustav narušen ili organizam nema dovoljno energije, kisika ili hormona koji pokreću metabolizam, osjećaj hladnoće može postati gotovo stalan.

Anemija je jedan od najčešćih uzroka

Među najčešćim razlozima trajnog osjećaja hladnoće nalazi se anemija, odnosno smanjen broj crvenih krvnih stanica ili hemoglobina. U takvim okolnostima tkiva dobivaju manje kisika, zbog čega organizam sporije proizvodi toplinu.

Osim osjećaja hladnoće, osobe s anemijom često osjećaju umor, slabost i malaksalost, mogu biti blijede, imati vrtoglavice, ubrzan rad srca te izražen nedostatak energije.

Anemija može nastati zbog manjka željeza, vitamina B12 ili folne kiseline, ali i kao posljedica kroničnih bolesti ili obilnijeg gubitka krvi.

Hipotireoza usporava cijeli organizam

Jedan od mogućih uzroka stalnog osjećaja hladnoće jest i hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitnjače. Kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona, usporavaju se gotovo svi procesi u organizmu, uključujući i stvaranje tjelesne topline.

Osobe koje imaju hipotireozu često osjećaju hladnoću čak i kada je drugima ugodno. Uz to se mogu javiti umor, pospanost, usporen puls, zatvor, suha koža, pojačano ispadanje kose te povećanje tjelesne težine.

Manjak vitamina B12 i drugih važnih nutrijenata

Vitamin B12 ima ključnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica te očuvanju zdravlja živčanog sustava. Njegov nedostatak može dovesti ne samo do anemije nego i do oštećenja perifernih živaca.

Uz osjećaj hladnoće mogu se javiti trnci u šakama i stopalima, slabost, poteškoće s ravnotežom te problemi s koncentracijom.

Slične tegobe mogu izazvati i nedostatak željeza ili folata.

Preniska tjelesna težina također može biti uzrok

Masno tkivo djeluje kao prirodna toplinska izolacija koja pomaže organizmu zadržati toplinu. Ljudi koji imaju vrlo nizak udio tjelesne masti ili su u kratkom razdoblju naglo izgubili na težini često navode da im je stalno hladno.

Takve se tegobe mogu pojaviti kod osoba koje provode vrlo restriktivne dijete, imaju poremećaje prehrane ili boluju od bolesti koje uzrokuju neželjeni gubitak tjelesne mase.

Nije svaka hladna šaka znak "slabe cirkulacije"

Mnogi svaku hladnu šaku ili stopalo automatski pripisuju lošoj cirkulaciji, no liječnici upozoravaju da to nije dijagnoza.

Jedan od mogućih uzroka može biti Raynaudov fenomen, stanje kod kojeg se sitne krvne žile u prstima naglo sužavaju pod utjecajem hladnoće ili stresa. Prsti tada mogu pobijeliti, poplavjeti, utrnuti ili postati bolni, a tek nakon ponovnog uspostavljanja cirkulacije ponovno pocrvenjeti.

Hladne šake i stopala mogu biti povezane i s bolestima krvnih žila, osobito kod pušača te osoba koje imaju dijabetes ili povišenu razinu kolesterola.

Dijabetes može promijeniti osjećaj temperature

Kod osoba koje godinama boluju od dijabetesa može doći do oštećenja perifernih živaca, poznatog kao dijabetička neuropatija.

Tada se u stopalima može javiti osjećaj hladnoće, peckanja ili utrnulosti, iako stopala ponekad uopće nisu hladna na dodir.

Zbog toga je važno da osobe koje imaju dijabetes obrate pozornost na svaku novu promjenu osjeta u stopalima.

Nizak krvni tlak, gladovanje i kronični stres

Kod pojedinih ljudi nizak krvni tlak također može biti praćen osjećajem hladnoće, osobito u šakama i stopalima. Ako su pritom prisutni vrtoglavica, nesvjestica ili izražena slabost, potrebno je potražiti savjet liječnika.

Sličan osjećaj mogu imati i osobe koje dulje vrijeme gladuju, ne unose dovoljno kalorija ili su iscrpljene zbog kroničnog stresa i dugotrajnog nedostatka sna.

Kada je vrijeme za pregled?

Povremeni osjećaj hladnoće, primjerice u klimatiziranom prostoru ili zbog individualne osjetljivosti, u većini slučajeva nije razlog za zabrinutost.

Međutim, liječnički pregled preporučuje se ako se osjećaj hladnoće javlja svakodnevno i traje tjednima ili mjesecima, osobito ako ga prate izražen umor ili malaksalost, blijeda koža, vrtoglavica ili nesvjestica, neobjašnjiv gubitak ili povećanje tjelesne težine, pojačano ispadanje kose, suha koža, trnci u šakama ili stopalima te ubrzan ili usporen rad srca.

Ovisno o simptomima, liječnik može preporučiti laboratorijske pretrage poput kompletne krvne slike, određivanja razine željeza i feritina, vitamina B12, hormona štitnjače, šećera u krvi ili drugih dijagnostičkih analiza.

Iako osjećaj hladnoće često nije znak ozbiljne bolesti, stručnjaci upozoravaju da ga ne treba zanemarivati ako traje dulje vrijeme ili se pojavio iznenada. Organizam rijetko šalje signale bez razloga, a upravo naizgled bezazlen simptom ponekad može biti prvi trag koji će omogućiti pravodobno otkrivanje zdravstvenog problema.