Kupnja unaprijed narezanog voća i povrća u supermarketima može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, upozoravaju stručnjaci za sigurnost hrane. Prema riječima američkog kemičara za hranu dr. Bryana Quoca, nasjeckani mango, dinja i ananas mnogo su podložniji štetnim bakterijama poput E. coli nego cijeli plodovi. Razlog je jednostavan – rezanjem se uklanja prirodna zaštitna kora, izlažući unutrašnjost ploda vlagi i mekoj strukturi, koje su idealno tlo za razvoj patogena.

No, voće nije jedina potencijalno opasna namirnica. Profesorica mikrobiologije Kali Kniel sa Sveučilišta Delaware upozorava na sirove klice – male izbojke slične potočarki, koje se često dodaju salatama, juhama i sendvičima. Ovi izdanci mogu sadržavati E. coli, listeriju i salmonelu, a njihov način uzgoja dodatno otežava dezinfekciju.

Idealni uvjeti za razvoj bakterija

Proces klijanja odvija se u toplim, vlažnim uvjetima, što su savršeni uvjeti za rast bakterija. Jedan američki znanstvenik pojasnio je u videozapisu na TikToku da su klice "uzgajane u najtoplijem, najvlažnijem okruženju koje možete zamisliti – a bakterije to vole".

Studije pokazuju da se broj mikroorganizama na sjemenkama tijekom klijanja može povećati na čak milijardu u roku od tri dana. Poseban rizik predstavlja salmonela, bakterija koja se često nalazi u probavnom sustavu domaćih životinja, a infekcija može izazvati proljev, grčeve u trbuhu, povraćanje i povišenu temperaturu.

Većina ljudi s infekcijama E. coli prolazi kroz simptome poput vrućice, mučnine i proljeva, koji se povuku unutar nekoliko dana. Međutim, kod osjetljivih skupina, poput djece, starijih i osoba s oslabljenim imunitetom, bakterija može ući u krvotok i izazvati teška oštećenja organa.

Posebnu opasnost predstavlja i listerioza, infekcija uzrokovana bakterijom Listeria monocytogenes. Ova bolest je izrazito opasna za trudnice, novorođenčad i starije osobe, a može izazvati ozbiljne komplikacije, pa čak i smrt.

Sirovo mlijeko – zdravo ili opasno?

Još jedna potencijalno rizična namirnica je nepasterizirano mlijeko, poznato i kao sirovo mlijeko. Dr. Bryan Quoc ističe da se ovo mlijeko često promovira zbog navodnih zdravstvenih koristi, ali upozorava da je rizik jednostavno prevelik.

"Postoje ljudi koji zagovaraju sirovo mlijeko zbog njegovih enzima, vitamina i dobrih bakterija, ali nije vrijedno rizika jer u njemu može biti mnogo patogenih organizama, osobito ako dolazi direktno iz proizvodnog pogona", rekao je dr. Quoc za The Mirror.

U Velikoj Britaniji većina konzumiranog mlijeka je pasterizirano, što znači da je toplinski obrađeno kako bi se uništile bakterije. Zagovornici sirovog mlijeka tvrde da ono može smanjiti rizik od alergija kod djece, poput ekcema i peludne groznice, ali prema britanskoj Agenciji za standarde hrane (FSA), uklanjanjem pasterizacije povećava se opasnost od infekcija bakterijama kao što su E. coli, kampilobakter i listerija.

Zbog toga je prodaja sirovog mlijeka u Velikoj Britaniji dozvoljena samo na farmama i tržnicama te putem internetskih narudžbi i dostava, dok je u Škotskoj potpuno zabranjena. U SAD-u, pravila variraju – u nekim državama poput Kalifornije i Teksasa sirovo mlijeko se može kupiti u trgovinama, dok je u drugim zabranjeno.

Kako smanjiti rizik od trovanja hranom?

Stručnjaci savjetuju nekoliko ključnih mjera za zaštitu od bakterijskih infekcija. Dr. Darin Detwiler, stručnjak za sigurnost hrane s Northeastern Sveučilišta u Bostonu, preporučuje izbjegavanje samoposlužnih buffeta, školjaka i ribe početkom tjedna, jer su tada najmanje svježi.

Iako određene namirnice mogu predstavljati zdravstveni rizik, pravilnim rukovanjem hranom – poput pranja ruku, održavanja higijene kuhinjskih površina i kuhanja na odgovarajućim temperaturama – moguće je smanjiti opasnost od infekcija i osigurati sigurnu prehranu.