Planeti kruže oko Sunca po predvidljivim putanjama, a njihov raspored stvara dojam stabilnosti koja traje milijardama godina. No znanstvenici već dugo sumnjaju da je u dalekoj prošlosti situacija bila znatno kaotičnija.

Prema jednoj od najpoznatijih teorija o razvoju Sunčeva sustava, poznatoj kao Niceov model, naš planetarni sustav nekoć je možda sadržavao čak dva dodatna ledena diva koja su kasnije izbačena u međuzvjezdani prostor. Međutim, nova analiza sugerira da ta teorija možda ima ozbiljan problem.

Teorija koja pokušava objasniti kaotičnu prošlost

Znanstvenici smatraju da je mladi Sunčev sustav bio mnogo turbulentnije mjesto nego danas. Divovski planeti migrirali su kroz golemi disk stijena, leda i drugih ostataka nastalih nakon formiranja Sunca, a njihove gravitacijske interakcije mogle su izazvati pravi kaos.

Kako bi objasnili taj proces, istraživači su 2005. godine razvili Niceov model. U njegovoj modernoj verziji pretpostavlja se da je Sunčev sustav možda započeo s jednim ili čak dva dodatna ledena diva uz današnje planete.

Prema toj teoriji, ukupno šest velikih planeta postupno je mijenjalo svoje položaje. Dok su se Jupiter, Saturn, Uran i Neptun na kraju smjestili u današnje orbite, jedan ili dva dodatna ledena diva navodno su izbačena iz sustava.

Model uspješno objašnjava nekoliko važnih fenomena, uključujući razdoblje poznato kao Kasno teško bombardiranje te raspored Jupiterovih Trojanskih asteroida, prenosi Science Alert.

Novo istraživanje usmjerilo pozornost na mjesece

Tim predvođen astrofizičarom Matthew Clement želio je provjeriti što bi takav kaotičan razvoj značio za prirodne satelite velikih planeta.

Istraživači su izradili niz računalnih simulacija koje su analizirale dvije verzije Niceovog modela – jednu s dodatnim ledenim divom i drugu s dva hipotetska planeta.

Koristeći širok raspon mogućih početnih uvjeta, simulirali su brojne scenarije razvoja vanjskog dijela Sunčeva sustava i pratili kako bi takvi događaji utjecali na mjesece Jupitera i Urana.

Evo što se događa s vašim tijelom ako pijete kavu nakon 15 sati: 'Udara na energiju i san'

Uranovi mjeseci predstavljaju problem

Rezultati su pokazali nešto neočekivano.

U većini simulacija Uranovi mjeseci bili su ozbiljno destabilizirani. Neki su se sudarali, drugi su bili izbačeni iz svojih orbita, dok su pojedini doživjeli značajna orbitalna pomicanja.

S druge strane, Jupiterovi mjeseci uglavnom su prošli mnogo bolje.

Pokazalo se da je iznenađujuće teško pronaći scenarij u kojem i Jupiterov i Uranov sustav mjeseca ostaju očuvani nakon tako burne faze razvoja.

"Naši rezultati imaju tri potencijalne implikacije", napisali su autori istraživanja.

Tri moguća objašnjenja

Prema znanstvenicima, postoji nekoliko mogućnosti.

Prva je da su Uranovi sateliti tijekom tog razdoblja doista bili toliko destabilizirani da su se više puta sudarali i ponovno formirali.

Druga mogućnost jest da sadašnja verzija Niceovog modela zahtijeva značajnu reviziju.

Treće objašnjenje možda je i najzanimljivije – da je Sunčev sustav prošao kroz iznimno rijedak slijed događaja tijekom kojeg je izbjegao ozbiljne gravitacijske susrete između Urana i ostalih divovskih planeta.

Hrvati kupili novu pećnicu pa im 'eksplodirala' prilikom pranja: 'Uplašila sam se kao nikad'

Je li Uran već jednom prošao kroz katastrofu?

Ako je Niceov model ipak točan, znanstvenicima ostaju dvije vodeće hipoteze.

Prema jednoj, Sunčev sustav prošao je vrlo neobičan evolucijski put koji je omogućio očuvanje Uranovih mjeseca.

Prema drugoj, današnji Uranov sustav satelita zapravo je nastao nakon velikih sudara i gravitacijskog kaosa.

Takav scenarij sugerirao bi da je Uran pretrpio najmanje dva velika poremećaja tijekom svoje povijesti. Prvi bi bio događaj koji je planet nagnuo na bok, po čemu je danas poznat, a drugi bi bila kasnija nestabilnost opisana Niceovim modelom.

Priča još nije završena

Autori istraživanja ističu kako nije iznenađujuće da postoje nedoumice jer pokušavaju rekonstruirati događaje stare približno četiri milijarde godina.

"Vrlo je vjerojatno da nijedan od modela nestabilnosti koji se danas koriste ne sadrži točan slijed susreta potreban za reprodukciju svih obilježja Sunčeva sustava", navode istraživači.

Dodaju i da njihovi rezultati snažno sugeriraju kako mjeseci divovskih planeta vjerojatno nisu ostali potpuno netaknuti tijekom burne prošlosti Sunčeva sustava.

Nova studija stoga otvara dodatna pitanja o tome kako su nastali današnji planeti i njihovi sateliti te pokazuje da priča o formiranju našeg kozmičkog susjedstva još uvijek nije do kraja ispričana.