Suša otkrila veliki misterij u Dunavu: Pogledajte što se 'nasukalo' u rijeci
Riječ je o ostacima Konstantinova mosta, monumentalnog građevinskog pothvata iz 4. stoljeća, koji je povezivao područje današnje Rumunjske i Bugarske.
Prizor koji se rijetko može vidjeti
Kameni temelji i baze stupova sada izranjaju iz plitke vode i jasno se pružaju prema bugarskoj obali. Na tim potpornim konstrukcijama prije gotovo 1700 godina nalazila se nadgradnja od kamena i drveta.
Preko mosta je prolazila cesta široka gotovo šest metara, a sam most bio je podignut približno deset metara iznad površine vode.
Kako piše Observator, uobičajeno su tragove drevne građevine mogli vidjeti samo ronioci ili su se njezini ostaci mogli utvrditi pomoću sonara. Ovoga puta situacija je potpuno drugačija.
"Do sada su tragove mosta mogli vidjeti samo ronioci ili su se mogli identificirati pomoću sonara. Danas možemo izravno vidjeti temelje izgrađene prije gotovo 1700 godina. Ovo je spektakularno otkriće, ali i pokazatelj koliko je Dunav opao", rekao je novinar Observatora Kristi Popović.
Kako su Rimljani gradili most usred Dunava?
Posebno fascinantan dio priče odnosi se na način na koji su Rimljani prije gotovo dva tisućljeća uspjeli izgraditi čvrste temelje izravno u koritu jedne od najvećih europskih rijeka.
Marius Biciu, stručnjak za kulturnu baštinu i konzervator u Muzeju u Corabiji, objasnio je da su Rimljani najprije preusmjeravali tok Dunava te koristili oplate kako bi iz temelja uklonili vodu. U gradnji su koristili i hidraulične pumpe, kao i poznato rimsko vezivo.
"Skrenuli su tok Dunava, koristili oplate za uklanjanje vode, kao i hidraulične pumpe. I, naravno, poznati rimski cement, odnosno rimsko vezivo koje se trenutno stvrdnjava u dodiru s vodom", objasnio je Biciu.
Tehnike rimskih graditelja i danas fasciniraju stručnjake, posebno kada se uzme u obzir veličina građevine i činjenica da je podignuta u iznimno zahtjevnom riječnom okruženju.
Iz Dunava izronile i ruševine bizantske tvrđave
Rimski most nije jedino povijesno blago koje je niska razina Dunava ponovno učinila dostupnim pogledima.
Gotovo 200 kilometara nizvodno, na otoku Păcuiul lui Soare, između rumunjskih županija Constanța i Călărași, ponovno su se pojavile ruševine bizantske tvrđave iz 10. stoljeća.
Na tom se području nalazio drevni lučki grad Vicina, koji su svojedobno posjećivali trgovci i brodovi iz bizantskog i genoveškog svijeta.
Tvrđavu je tijekom stoljeća postupno nagrizala voda. Dunav je erodirao teren i progutao velik dio drevne građevine, no zbog sadašnjeg povlačenja rijeke ponovno su dostupni dijelovi koji su inače skriveni pod vodom.
"Ovo su bila jedna od glavnih vrata za ulazak u tvrđavu"
Među ponovno vidljivim ostacima posebno se ističu dijelovi ulaza u tvrđavu.
"Ovo su bila jedna od glavnih vrata za ulazak u tvrđavu! Ako pogledate ovdje, vidjet ćete četvrtaste rupe gdje su umetnute drvene grede kako bi blokirale vrata, s jedne na drugu stranu, stvarajući nevjerojatan otpor!", rekao je Viorel Crestea, predstavnik Muzeja donjeg Podunavlja u Călărașiju.
Ipak, povratak ovih ostataka na površinu nije samo fascinantan povijesni prizor. Stručnjaci upozoravaju da nizak vodostaj i erozija istodobno mogu dodatno ugroziti ono što je od drevnih građevina preostalo.
Rijeka je tijekom godina progutala velik dio utvrde, a proces erozije i dalje traje.
Dunav ove godine otkriva i ostatke iz Drugog svjetskog rata
Ovogodišnji iznimno nizak vodostaj Dunava već je omogućio da se pojave brojni ostaci koji su desetljećima bili skriveni pod vodom.
U Srbiji su ponovno postali vidljivi ostaci nacističkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata u blizini Prahova. Riječ je o dijelu njemačke flote koja je 1944. godine potopljena u Dunavu tijekom povlačenja pred sovjetskim snagama.
No povijest nije jedino što je ove godine izronilo iz Dunava. Na pojedinim područjima rijeka je otkrila čak i ostatke pretpovijesnog mamuta.
Tako se zbog suše i izrazito niskog vodostaja Dunav pretvorio u svojevrsni vremenski stroj: na njegovim obalama i u plićacima ponovno se pojavljuju tragovi Rimskog Carstva, Bizanta, Drugog svjetskog rata, ali i mnogo starijih razdoblja ljudske i prirodne povijesti.
