Svi misle da je ovo voće zdravo, ali doktor s Harvarda tvrdi da može biti vrlo opasno

Odabir voća često se smatra jednim od najzdravijih prehrambenih izbora, no prema riječima dr. Sauraba Sethija, gastroenterologa školovanog na Harvardu, nisu sve vrste voća jednako korisne za probavni sustav. U objavi na Instagramu upozorio je da određene vrste voća mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva, dok druge pružaju značajne koristi za probavu i opće zdravlje organizma.
Kako prenosi britanski Daily Mail, liječnik je sastavio svojevrsnu ljestvicu voća prema njegovom utjecaju na zdravlje crijeva, pri čemu su neka iznenađujuće završila pri samom dnu.
Prezrele banane na posljednjem mjestu
Na začelju liste našle su se prezrele banane, koje su već desetljećima jedan od najčešćih izbora za doručak diljem svijeta. Dr. Sethi objašnjava da takve banane mogu uzrokovati nagli porast razine šećera u krvi, a istodobno pružaju manje hranjivih tvari korisnim bakterijama koje nastanjuju crijeva.
Ključni razlog leži u promjenama koje se događaju tijekom sazrijevanja ploda. Istraživanja pokazuju da kako banana postaje zrelija, količina rezistentnog škroba i ukupnih biljnih vlakana postupno se smanjuje, dok sadržaj šećera raste.
Rezistentni škrob posebna je vrsta ugljikohidrata koja odolijeva probavi enzimima u probavnom sustavu i usporava proces probave. Upravo zbog smanjenja njegove količine prezrele banane dospjele su na „crnu listu“ gastroenterologa.

Blago zelene banane ipak su bolji izbor
Iako ni blago nezrele banane nisu završile pri vrhu ljestvice, dr. Sethi dodijelio im je ocjenu pet od deset, što ih svrstava među umjereno dobar izbor.
Takve banane sadrže više biljnih vlakana, koja su povezana sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva. Vlakna, poznata i kao balastne tvari, pomažu u sprječavanju zatvora, olakšavaju probavu te produljuju osjećaj sitosti nakon obroka.
Kivi pomaže kod zatvora i zdravlja probavnog sustava
Među voćem koje je dobilo pohvale stručnjaka nalazi se i kivi. Prema riječima dr. Sethija, riječ je o izvrsnom izvoru topivih vlakana. Jedan kivi sadrži približno dva grama vlakana na porciju od 80 grama.
Topiva vlakna privlače vodu i u crijevima stvaraju gelastu strukturu koja može ublažiti zatvor te povećati učestalost pražnjenja crijeva. Upravo zbog toga kivi se često preporučuje osobama koje imaju problema s probavom.

Sve više istraživanja povezuje kronični zatvor s ozbiljnim bolestima
Iako povremeni zatvor uglavnom nije razlog za zabrinutost, stručnjaci sve češće upozoravaju na moguće posljedice kroničnih probavnih tegoba.
Prema navedenim studijama, kronično usporen rad probavnog sustava mogao bi povećati vjerojatnost razvoja karcinoma probavnog trakta i do 1,5 puta. Znanstvenici smatraju da redovito pražnjenje crijeva smanjuje vrijeme tijekom kojeg potencijalno štetne tvari ostaju u kontaktu sa stijenkom crijeva, čime se smanjuje mogućnost razvoja određenih bolesti.
Borovnice proglašene najboljim voćem za crijeva
Na samom vrhu ljestvice voća koje pogoduje zdravlju crijeva dr. Sethi smjestio je borovnice, dok je odmah iza njih završio nar.
Obje vrste voća bogate su antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv slobodnih radikala. Slobodni radikali već se dugo povezuju s razvojem brojnih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes i različite vrste raka.
Nar dodatno sadrži elagitanine, snažnu skupinu polifenola za koje se smatra da mogu pomoći u smanjenju upalnih procesa u organizmu. Budući da je kronična upala jedan od poznatih čimbenika rizika za razvoj srčanih bolesti, ovo voće privlači sve veći interes znanstvenika.
Studija iz Barcelone pokazala značajnu korist polifenola
Važnost polifenola potvrđuje i istraživanje nutricionista sa Sveučilišta u Barceloni. U toj studiji sudionici koji su konzumirali prehranu bogatu polifenolima, spojevima prisutnima u tamnom bobičastom voću, orašastim plodovima, kakau i maslinovom ulju, imali su 46 posto manji rizik od razvoja srčanih bolesti u usporedbi s osobama koje su unosile vrlo male količine tih spojeva.
Dinje, kruške i jabuke u sredini ljestvice
U srednjem dijelu ljestvice našle su se dinje, kruške i jabuke. Prema procjeni gastroenterologa, riječ je o voću koje može biti dio zdrave prehrane, ali ne pruža jednako izražene koristi za zdravlje crijeva kao borovnice ili nar.
S druge strane, grožđe i naranče dobili su relativno niske ocjene, svega dvije odnosno tri od deset.
Zašto su grožđe i naranče dobili lošije ocjene
Grožđe se najvećim dijelom sastoji od vode te je bogato vitaminom C i kalijem. Istraživanja su pokazala da može pomoći u smanjenju upalnih procesa i rizika od određenih bolesti. Međutim, prema objašnjenju dr. Sethija, njegova ukupna nutritivna vrijednost manja je u usporedbi s nekim drugim vrstama voća.
Ni naranče nisu prošle mnogo bolje, unatoč činjenici da su bogate vitaminom C, folatom i antioksidansima koji jačaju imunitet i pomažu organizmu u borbi protiv infekcija.
Istraživanje povezalo veliku konzumaciju citrusa s većim rizikom od raka kože
Dodatnu pozornost privukli su rezultati istraživanja objavljenog u časopisu British Journal of Dermatology. Znanstvenici su utvrdili snažnu povezanost između velike konzumacije agruma i povećanog rizika od razvoja raka kože.
Stručnjaci pretpostavljaju da bi razlog mogla biti fotosenzitivna svojstva spojeva prisutnih u citrusnom voću. Ipak, naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ovi nalazi potvrdili te kako bi se bolje razumjeli njihovi dugoročni učinci na zdravlje ljudi.
Vitamin C i dalje ostaje ključan za zdravlje
Unatoč navedenim upozorenjima, stručnjaci ističu da vitamin C ima nezamjenjivu ulogu u organizmu. Neophodan je za održavanje zdravlja kože, krvnih žila, kostiju i hrskavice, a njegov ozbiljan nedostatak može dovesti do razvoja skorbuta.
Prema podacima britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS), većina ljudi može unijeti sve potrebne količine vitamina C uravnoteženom svakodnevnom prehranom. Budući da se ovaj vitamin ne skladišti u organizmu, nekim osobama liječnici mogu preporučiti uzimanje dodataka prehrani kako bi zadovoljili svoje dnevne potrebe.
Izvor informacija u tekstu su objava gastroenterologa dr. Sauraba Sethija na Instagramu, podaci koje prenosi Daily Mail, istraživanje nutricionista sa Sveučilišta u Barceloni, studija objavljena u časopisu British Journal of Dermatology te preporuke britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava.