Svi su se čudili kada je Novica odlučio uzgajati ovu biljku: Sada njezino ulje prodaje za 1400 eura
![image - 2025-02-06T154941](https://klik.hr/upload/user/1280x2000/03b7395a7c5e3bae2e381ddab4315304.jpg)
Kada je Novica Šutić iz Gornje Mutnice kod Paraćina odlučio zasaditi prve plantaže smilja u podnožju Rtnja, mnogi su sumnjali u taj poduhvat. U to vrijeme, smilje se pretežno povezivalo s Mediteranom, a posebno se cijenila kvaliteta hvarskog smilja.
Danas se sav urod ove ljekovite biljke prerađuje u eterično ulje, koje na globalnom tržištu doseže cijenu između 400 i 1400 eura po litri. Šutićev pristup proizvodnji obuhvaća cijeli proces - od uzgoja do prerade, pa čak i iskorištavanje biootpada za izradu peleta, koje zatim koristi kao gorivo. Ovaj održivi model poslovanja omogućuje minimalan otpad i maksimalnu iskoristivost resursa.
Budući da se uzgoj smilja u Srbiji još uvijek razvija, Šutić nije siguran koliko dugo će plantaže ostati produktivne. Smatra da bi biljke mogle trajati od 10 do 15 godina, no precizniji podaci bit će dostupni tek kroz desetak godina. Unatoč nesigurnostima, investicija u smilje može se isplatiti već u trećoj godini uzgoja, iako početni troškovi nisu zanemarivi, kreću se od 3000 do 5000 eura po hektaru, piše EUpravozato.
Smilje voli suho, kamenito tlo s dobrom drenažom, blagu klimu i puno sunca. Kisela i vlažna tla mu ne odgovaraju, a previše kiše može negativno utjecati na urod. Zato se najviše uzgaja na krševitim, neplodnim tlima koja nisu pogodna za druge kulture zbog čega je Hrvatska sjajna za uzgoj ove plemenite biljke.
Višestruka primjena smilja
Smilje se uglavnom koristi u kozmetičkoj industriji, dok se pojedine vrste ove biljke, poput slamnate ruže, koriste i za ukrasne svrhe u vrtovima i na terasama. Najbolji uvjeti za uzgoj su suha, dobro drenirana tla bez kiseline, jer prekomjerna vlaga može uništiti usjev, slično kao i kod lavande.
Destilacijom smilja dobiva se jedno od najcjenjenijih eteričnih ulja na tržištu, zahvaljujući visokom udjelu kolagena. Francuzi ovu biljku nazivaju "immortelle" ili "besmrtnik", zbog njezine dugovječnosti i učinkovitosti u smanjenju bora, ožiljaka, strija i modrica.
"Već u prvoj godini možemo pokriti osnovne troškove, dok se u trećoj počinje ostvarivati dobit. No, to vrijedi samo za one koji dobro poznaju proces proizvodnje", objašnjava Šutić. Danas njegova proizvodnja zapošljava između 300 i 500 sezonskih radnika, jer se smilje ručno bere zbog organskog načina uzgoja.
Čovjek je u 2 dana popio 22 litre mlijeka: Dogodilo mu se nešto nezamislivo
Šutić naglašava da je dobar tim ključ uspjeha. "Trenutno imamo 12 zaposlenih, koji su stručno obučeni za destilaciju i preradu smilja. Naša prva sadnja bila je jednaka hvarskom smilju, ali smo s vremenom postigli još bolju kvalitetu. Moguće je da su klimatske promjene i specifičan sastav zemljišta oko Rtnja pridonijeli toj izvrsnosti", zaključuje Šutić.