Tajanstveni špijun kojeg se Tito bojao kao vraga: Ljubavnica mu je bila slavna glumica, a skončao je na jeziv način

Mustafa Golubić (1891.–1941.) ostao je jedna od najzagonetnijih i najkontroverznijih ličnosti 20. stoljeća na Balkanu. Rođen u Stocu, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, ovaj čovjek je tijekom života bio sve – član Mlade Bosne, pripadnik Crne ruke, vojnik u Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu, sovjetski obavještajac te operativac Kominterne.
Njegov životni put bio je toliko zamršen da su ga se navodno pribojavali i najmoćniji ljudi svoga vremena – među njima i maršal Josip Broz Tito. Osim po političkim intrigama, Golubić je bio poznat i po ljubavnim vezama – s glumačkom divom Gretom Garbo i meksičkom slikaricom Fridom Kahlo.
Od Mlade Bosne do Crne ruke
Kao iznimno nadaren učenik, Golubić je bio najbolji đak osnovne škole, zbog čega mu je općina omogućila nastavak školovanja u Sarajevskoj gimnaziji. Nakon aneksije Bosne 1908. prelazi u Beograd, gdje postaje članom organizacije Mlada Bosna, koja će kasnije stajati iza atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda.
Sudjelovao je u Prvom balkanskom ratu, gdje je kao narednik srpske vojske nagrađen Obilićevom medaljom za hrabrost. Godine 1913., nakon mature, odlazi na studij prava u Lozanu, Ženevu i Pariz, uz stipendiju vlade Kraljevine Srbije. Upravo u Parizu stupa u kontakt s Crnom rukom, tajnom organizacijom kojom je rukovodio Dragutin Dimitrijević Apis.

Tajni agent i borac za srpsku stvar
Početkom Prvog svjetskog rata Golubić prekida studij i vraća se u Srbiju. Apis ga postavlja za pisara u Užičkoj armiji, a 1915. ga, uz podršku Vrhovne komande, šalje u Rusiju kako bi među tamošnjim Jugoslavenima regrutirao dobrovoljce. Uspijeva okupiti tisuću novih boraca, ali se po povratku suočava s raspadom srpske vojske koja se tada povlačila preko Albanije.
Kasnije će, nakon solunskog procesa i pogubljenja Apisa 1917., Golubić biti osuđen na godinu dana zatvora, jer su ga povezivali s Crnom rukom i pokušajima osvete.
Život u izgnanstvu: Beč, Berlin, Prag i Moskva
Nakon rata, 1921. godine, Golubić je u Beogradu javno izjavio kako će osvetiti Apisa, što mu je donijelo novo uhićenje. Potom odlazi u Beč, gdje osam godina živi i djeluje kao član Komunističke partije. U više navrata bio je uhićen na zahtjev beogradskih vlasti, a potom i protjeran – prvo u Berlin, zatim u Prag, pa naposljetku u Moskvu, gdje započinje karijeru u sovjetskoj obavještajnoj službi.
Prema brojnim izvorima, Staljin ga je iznimno cijenio. Navodno je upravo Golubić imao ključnu ulogu u hvatanju Lava Trockog, jednog od vođa Oktobarske revolucije, koji je nakon sukoba sa Staljinom pobjegao iz Rusije.
Kada se Trocki sakrio u Meksiku, Golubić je navodno uz pomoć slikara Diega Rivere i njegove supruge Fride Kahlo otkrio njegovo skrovište. Prema pričama, Kahlo je bila Trockijeva ljubavnica, ali ju je Mustafa uspio zavesti i tako doći do ključnih informacija. Trocki je 1940. ubijen udarcima pijuka u glavu, a egzekuciju je izveo Staljinov agent Ramón Mercader.
Uloga u puču 27. ožujka 1941.
Golubić se povezuje i s događajima koji su prethodili puču 27. ožujka 1941., kojim je srušen sporazum Kraljevine Jugoslavije s Hitlerom. Prema povijesnim izvorima, Božin Simić i general Dušan Simović održavali su kontakt sa SSSR-om, a Golubić je bio prisutan u Moskvi pri potpisivanju Sporazuma o prijateljstvu i nenapadanju između dviju država. U to vrijeme već je bio general NKVD-a, sovjetske tajne službe.
Nakon što su Nijemci u travnju 1941. okupirali Beograd, Golubić se vratio u zemlju. Nije poznato što je točno bio njegov zadatak – postoje teorije da je trebao preuzeti komunistički pokret otpora ili čak likvidirati Josipa Broza Tita.
Prema svjedočanstvu Rodoljuba Čolakovića, Golubić mu je u Sarajevu 15. travnja povjerio da „Valter mora biti maknut“. Valter je bilo Brozovo kodno ime u Rusiji.
Jeziva smrt i mučenje od strane Gestapoa
U lipnju 1941., nakon dojave Ivana Steve Krajačića, kojeg se povezuje s Titom, Gestapo je 7. lipnja upao u kuću na Mirijevskom putu 97 gdje se Golubić skrivao pod lažnim imenom. Tom prilikom ubijena je i kći vlasnika kuće pod sumnjom da je sovjetska špijunka.
Gestapovci su Golubića brutalno mučili – polomili su mu obje ruke, nogu, nekoliko rebara i izbijali zube. Unatoč svemu, nije odao nijednu informaciju. Na kraju su ga, prema njemačkim dokumentima, streljali u Pionirskom parku 26. lipnja 1941. godine. Njegovo tijelo zakopano je na mjestu egzekucije.
Misterij smrti: gdje je završio Mustafa Golubić?
O okolnostima njegove smrti kruže brojne teorije. Neki vjeruju da ga je osobno Tito izdao Gestapou, drugi da je slučajno uhvaćen.
Navodno su obavještajci Crvene armije kasnije pronašli i iskopali njegovo tijelo te potvrdili da su mu gotovo sve kosti bile slomljene. Prema tim izvorima, sahranjen je u Moskvi uz najviše vojne počasti. Imao je samo 52 godine.
Golubićev život obavijen je mitovima: pričalo se da je krao tenk u Engleskoj, da je ukrao nacrte francuskog aviona u Lyonu, da je bio ljubavnik Grete Garbo, pa čak i da je Staljinu osobno donosio duhan iz Hercegovine.
Njegove kasnije fotografije gotovo da ne postoje, a njegova tajanstvena biografija inspirirala je brojne filmove i serije. Za jedne je bio heroj i genijalni špijun, za druge izdajnik i opasni agent Kominterne. No jedno je sigurno – Mustafa Golubić ostaje enigma povijesti, čovjek koji je živio između mitova, revolucija i izdaja.