Foto: Nikola Zoko

Od Zagreba udaljena oko 150 kilometara, destinacija je savršeno mjesto za 'vikend bijeg', ali i dulji godišnji odmor koji želite provesti spajajući povijest i sadašnjost, netaknutu prirodu i doživljaje koji će vas vratiti u prošlost. Jedan od značajnijih turističkih proizvoda ove destinacije svakako je  Plemićka ruta koja kroz 80 kilometara povezuje najveće atrakcije Virovitičko-podravske županije - obnovljene dvorce i kurije u kojima su danas hoteli, muzeji ili interpretacijski centri u čijim će sadržajima uživati sve generacije.

"Plemićka ruta naša je višestruko nagrađivani sadržaj koji spaja kulturnu i povijesnu baštinu s dva UNESCO-va područja – gorje Papuk i rijeku Dravu te nudi odmak od svakodnevice, mir, opuštanje i autentičan doživljaj destinacije u kombinaciji s aktivnim odmorom. Jedna ruta, osam lokacija i kako volimo reći ,plemenito uživanje, spaja gradove i sela, pruža mogućnost jedinstvenog doživljaja povijesti i sadašnjosti, tradicionalnog i modernog čime se suvremeni putnici uvijek oduševe" - kaže Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije dodajući kako je upravo za ovu atrakciju kreirana posebna knjižica Plemićka ruta. U njoj su predstavljeni svi lokaliteti ove rute, a uz svaki se nalazi prostor za žig lokaliteta. Na to posebno obratite pozornost jer kad se tijekom vremena skupe svi žigovi, slijedi iznenađenje - besplatno noćenje na ovoj destinaciji.

Sve počinje u Grabrovnici

U malom pitoresknom selu podravskog dijela ove županije u 19. stoljeću rodio se proslavljeni pjesnik Petar Preradović. Njegova rodna kuća danas je prekrasan interpretacijski centar u kojem ćete kroz interaktivne doživljaje saznati sve o njegovom životu i stvaralaštvu. Lako ćete sjesti u školsku klupu i napisati stih vlastite pjesme perom i tintom, vidjeti kako vam stoji njegova uniforma, čuti sve detalje Ilirskog preporoda, ali i kako su uglazbljene njegove pjesme.

Saznat ćete puno io njegovoj vojnoj karijeri u austro-ugarskoj vojsci tijekom koje je stekao i titulu plemića. Pjesničko-plemićka priča u Grabrovnici oduševit će sve generacije, posjet centru odvija se uz stručno vodstvo, a dok razmišljate o impresivnoj životnoj priči ovog pjesnika put će vas dovesti do prekrasne Virovitice.

Elegancija dvorca Pejačević

Elegantna i moderna, Virovitica je danas jedan od pravih bisera kontinentalnog dijela Hrvatske. Nevjerojatan spoj povijesti i budućnosti, nekad zvana 'mala Venecija' oduševit će vas i kroz Plemićku rutu. Glavna atrakcija svakako je barokno-klasicistički  dvorac Pejačević , izgrađen početkom 19. stoljeća. Povijest mu je vrlo zanimljiva (i burna), a ime nosi po prvim vlasnicima, utjecajnoj obitelji tog vremena, obitelji Pejačević. Vrata dvorca su otvorena, pa u ovoj Plemićkoj ruti svakako zavirite u njegovu unutrašnjost, prepuštajući se modernom i multimedijalnom postavu Gradskog muzeja Virovitica.

U stalnom postavu posebno oduševljava postav Drvenog doba koji vas vodi kroz prošlost života Mikeša (starosjedioca Virovitice), običaje, ali i interakciju zemljoradnika s plemstvom koje je uvelike oblikovalo ovaj kraj.

U muzeju ćete na najbolji način vidjeti i lozu Pejačevića, saznati kako se razvijao ovaj kraj u 'njihovo vrijeme' te čuti priče o ne tako davnoj prošlosti tijekom koje se Virovitica pretvarala u grad kakav je danas. Dok istražujete dvorac Pejačević svakako prođite mostovima koji vode do ulaznih vrata. I oni pričaju svoje priče i ostavljaju bez daha svakog suvremenog putnika.

Odmor na plemićki način u Suhopolju

I kad sjednete u automobil ostavljajući dvorac Pejačević iza sebe već vas je 'opila' ta divna Plemićka ruta. Informacije koje skupljate putem na nevjerojatan način otvaraju glad za novim. I dok tako razmišljam da Pejačevići nisu bili 'ni ludi' kad su baš u Virovitici sagradili svoj dvorac, put vas vodi do Suhopolja. I nekad i danas, to je zanimljivo mjesto i mirna oaza za život, au njemu se nalazi i dvorac Janković.

Dvorac je kroz povijest proživio turbulencije, a za današnji izgled dvorca zaslužan je Elemir pl. Janković, koji ga je 'ucifrao' i okružio prostranim perivojem, nakon što je njegovu prosidbu odbila mađarska plemkinja.

Danas je u dvorcu smješten Centar za posjetitelje koji, između ostalog, nudi 30 posebno dizajniranih soba u kojima se spaja moderni i tradicionalni te wellness centar.

Otvorena vrata ljetnikovca grofa Draškovića

Ljetnikovci su se oduvijek gradili u prirodi. Tako je u 19. stoljeću sagrađena i ljetna rezidencija grofa Draškovića - nedaleko rijeke Drave, ali i Papuka, skrivena u zelenom pojasu pitoresknog sela Noskovci.

Kroz povijest, ljetnikovac je mijenjao svoju namjenu - koristio se najčešće kao prostor za osnovnu školu i stan za učitelje, da bi u 21. stoljeću, postao Posjetiteljski centar Dravska priča. U neodoljivom ambijentu ljetnikovac skriva dio za smještaj posjetitelja (suvremeni hostel za obitelji i grupe) te interpretacijski dio u kojem se posjetiteljima predstavljaju svjetovi leptira, sova, riba, ptica i vodozemaca.

Posebnost predstavljaju oporavilišta za ptice grabljivice poput orlova štekavaca te oporavilišta za rode koje u ovom dijelu godine čekaju svoje mlade. Posjetiteljski centar je divno mjesto na kojem ćete u ovoj Plemićkoj ruti čuti kako se spajaju prošlost, sadašnjost i budućnost u okruženju prirode.

Tradicija na Pustarima

U blizini Dravske priče nalazi se još jedna stanica Plemićke rute na kojoj se na nevjerojatan način spaja prošlost i sadašnjost. Pustara Višnjica prvi put se spominje u vrijeme kad su plemići u ovom kraju gradili dvorce i ljetnikovce, kao poljoprivredno dobro (pustara - poljoprivredno zemljište koje se koristi za ispašu stoke).

Na ovom jedinstvenom mjestu - ravnici koja spaja Dravu i Papuk gospodarile su dvije plemićke obitelji: njemačka kneževska obitelj Schaumburg-Lippe (poznata između ostalog i po tome što su u Slatini pokrenuli proizvodnju pjenušca te su po tome što su 1841. godine kupili virovitički dvorac od obitelji Pejačević) i grofovska obitelj Drašković (Ivan Drašković), koja je vrlo brzo od njega stvorila jedno od najrazvijenijih imanja te vrste u Slavoniji.

U to doba Višnjica je bila naselje na kojem je živjelo 200 stanovnika predstavljajući tako model održivog razvoja i mjesto koje se, u svojoj kategoriji, smatralo najrazvijenijim u to doba u Slavoniji. Na ovom je imanju tada postojala osnovna škola, trgovina, ambulanta, organizirani su razni društveno – kulturni sadržaji (kino i kazališne priredbe), sportski sadržaji (kuglana, igrališta).

Zanimljivo je da je električna energija potrebna za tvornicu i kućanstvo u to vrijeme proizvedena od obnovljivih energenata. Povijest kaže kako je idila na ovom području trajala sve do druge polovice 20. stoljeća kada je Pustara postala pusta - stanovništvo se iselilo, a objekti su ostali zapušteni. Danas je Višnjica jedinstveno mjesto za svakog suvremenog putnika - i hotel, i imanje, i restoran i ergela i farma.

Dok ste na Plemićkoj ruti ostavite dovoljno vremena za uživanje u Pustari Višnjici jer teško ćete odoljeti onome što nudi - od domaćeg južnog mladog pijetala ili fazana, do fuzije tradicije i modernog, do pohanog šarana, gulaša, štrudle koje ćete lako ocijeniti najboljima na svijetu.

Futurizam u Voćinu

I tako, ocjenjujući bogatstvo Plemićke rute, obilazeći sve do sada spomenute lokacije pomislit ćete da ste vidjeli najbolje od najboljeg. Govorimo li o dvorcima i kurijama da, ali kad je o prirodi riječ ljepota ove rute tek slijedi. Na putu prema Jankovcu zastanite u slikovitom Voćinu. Poznat kao marijansko svetište, Voćin je mjesto rođenja plemića Josipa Jankovića čija će priča dalje voditi do Parka prirode Papuk – UNESCO-vog svjetskog geoparka. U Voćinu posjetite moderni multimedijalni posjetiteljski centar - Geo Info centar .

Na ovom mjestu nećete 'upoznati' plemića već malog amonita Tonija čiju ćete avanturu kroz prošlost doživjeti u 20-minutnom animiranom filmu u 6D kinu. Uz film, u kružnoj šetnji kroz ovaj centar čekaju vas odlične lekcije iz povijesti i biologije - naučit ćete puno o geološkom razvoju Papuka na kojem se nalazi i prvi spomenik prirode u Hrvatskoj, okamenjena stijena Rupnica.

Neočekivano zelena Park šuma Jankovac

Iz Voćina, Plemićkom rutom, krenite dublje u Papuk . Planina je koju je 1999. godine UNESCO uvrstio u mrežu svojih geoparkova. Na njegovim sjevernim obroncima nalazi se Park šuma Jankovac , koja je svojom impresivnom ljepotom već u 19. stoljeću očarala plemića Josipa Jankovića.

Na ruševinama tadašnje tvornice stakla on je sagradio drveni dvorac u kojem je boravio i biskup Josip Juraj Strossmayer. Dvorac više ne postoji, ali priroda je na ovom mjestu jedinstvena - dva gorska jezera pričaju svoje priče te vas kružnom Grofovom poučnom stazom (duga 2,5 km) vode do još jedne izuzetne atrakcije ovog lokaliteta - čak 35 metara visokog slapa Skakavac, koji se obrušava u potok Kovačicu.

Sa slapom se ponovo vraćate na mjesto s kojeg ste krenuli u istraživanje, a kad ste tu, svakako zastanite i predahnite uz eno-gastro doživljaj. Plemićku rutu završite na plemićki način u Planinarskom domu Jankovac - tanjurom graha ili menijem 'Šuma na stolu' kroz koji ćete poput plemića doživjeti rafinirane okuse gljiva, divljači i bobičastog voća, koje se u kasno proljeće može vidjeti kako raste na Papuku.