Otok Vanga, poznat i kao Krasnica, jedan je od onih prostora za koje se šapće da su "nedostupni običnim smrtnicima" – i to s dobrim razlogom. Smješten unutar Nacionalnog parka Brijuni, ovaj komadić zemlje pod strogim je državnim nadzorom i otvoren isključivo za političku kremu.

S površinom nešto manjom od 20 hektara i obalom dugom 2,65 kilometara, Vanga je gusto prekrivena mediteranskim raslinjem i jasno podijeljena na dva dijela: sjeverni, u kojem su nekad bili smješteni rezidencijalni objekti, i južni, gospodarski, s vinogradima i podrumima. Ali pravi razlog zašto je ovaj otok tako zanimljiv leži u njegovoj povijesti – i uloge koju je imao u doba Jugoslavije.

Titova privatna oaza

Do sredine prošlog stoljeća Vanga nije bila ništa više od nenastanjenog otočića. No tada u priču ulazi Josip Broz Tito. Prepoznao je njezinu izoliranost kao idealnu priliku za gradnju privatnog utočišta daleko od znatiželjnih pogleda. Rezidencija koju je dao izgraditi bila je više od pukog ljetnikovca – sadržavala je vinski podrum, "slovensku sobu", indonezijski salon, pa čak i prostorije za ribarski ugođaj. Ovdje nije dolazio bilo tko – samo pažljivo odabrani gosti imali su privilegiju zakoračiti na otok.

Upravo na Vangi, 1956. godine, započeli su razgovori koji će kasnije rezultirati stvaranjem Pokreta nesvrstanih. Tito, zajedno s Jawaharlalom Nehruom i Gamalom Abdelom Nasserom, ondje je udario temelje jednom od najvažnijih političkih saveza 20. stoljeća.

Otok koji nije za svakoga

Iako je Vanga sastavni dio nacionalnog parka, posjetiteljima je i danas pristup strogo zabranjen. Dozvolu imaju tek najviši državni dužnosnici. Povremeno se govori o mogućem otvaranju otoka za javnost, no konkretni potezi još uvijek izostaju.

Zanimljivo je da se na Vangi nalazi i najsjevernija plantaža mandarina u Hrvatskoj, posađena još 1970-ih. Berba s otoka Vanga i obližnjeg otoka Galije ne završava na tržištu – već se daruje bolnicama i ustanovama socijalne skrbi.

Podvodni raj – daleko od očiju

No čarolija Vange ne završava na kopnu. Podmorje oko otoka jedno je od najbolje očuvanih u cijeloj Hrvatskoj – prava riznica ribljeg svijeta i morske bioraznolikosti. Upravo zbog ograničenog pristupa, more oko Vange ostalo je gotovo netaknuto, što ga čini dragocjenim ekosustavom.

Dio veće priče – Brijuni

Vanga je tek jedan od 14 otoka, otočića i hridi koji čine Brijunski arhipelag, prostor koji se prostire na gotovo 3.500 hektara morske i kopnene površine. Brijuni su danas simbol prirodne ljepote i povijesne slojevitosti, a njihova čarolija često se prepričava i kroz stare legende.

50 godina skrivana knjiga CIA-e otkriva apokaliptična proročanstva: 'Zemlju čeka kataklizma u nekoliko sati'

Prema jednoj od njih, Bog je u Istri poželio stvoriti raj na zemlji. No, đavao je presreo anđela koji je nosio kamenje namijenjeno toj rajskoj slici i rasuo ga po cijeloj regiji. Anđeli su potom skupili rasuto kamenje i smjestili ga u more – i tako su, kaže legenda, nastali Brijuni.