U posljednjih tjedan-dva domaći su mediji s oduševljenjem izvještavali o jednoj, naizgled nevjerojatnoj priči – o maloj firmi iz istočne Slavonije koja je u rekordnom roku zaradila pravo malo bogatstvo sakupljajući žir. I dok su jedni slavili uspješan domaći posao u službi očuvanja prirode, drugi su se ipak počeli pitati kako je moguće da jedan čovjek u tako kratkom vremenu zaradi više milijuna eura – i to u sektoru za koji mnogi nikad nisu ni čuli da postoji.

Radi se o tvrtki Euro Acorn Days, čiji je direktor Zijad Pezerović u samo tri tjedna isporučio čak 874 tone žira, što mu je, zahvaljujući unosnom ugovoru s Hrvatskim šumama, donijelo zaradu od 2,6 milijuna eura. Žir se koristi u šumarstvu, konkretno za sadnju novih stabala hrasta, što je u kontekstu klimatskih promjena iznimno važan segment očuvanja prirode.

No, osim pohvala za organizaciju velikog broja berača – njih oko tisuću, koji su sudjelovali u akciji sakupljanja – pojavili su se i određeni repovi. Naime, Pezerovića su pojedini mediji prozvali zbog navodnog neplaćanja poreza, iako je on sam poručio da protiv njega nije pokrenut nikakav kazneni postupak.

Još je zanimljiviji podatak da je Pezerovićeva firma jedina u Hrvatskoj koja je dobila službenu dozvolu za sakupljanje ovog šumskog ploda. Prema podacima iz javno dostupnih ugovora, vrijednost ukupnog posla koji je sklopljen s Hrvatskim šumama iznosi 7,7 milijuna eura s PDV-om. Cijene po kilogramu su također bile vrlo konkretne: tri eura za žir hrasta, a ponegdje i 3,30 eura, što je visoko iznad uobičajenih iznosa za šumske plodove.

Ekskluziva – samo jedna dozvola u državi

Zašto je uopće ovaj plod toliko važan? Objasnio je to Marko Marinković, izvršni direktor za šumarstvo iz poduzeća Vojvodina šume. rema njegovim riječima, žir je ključan za prirodnu regeneraciju hrastovih šuma. No zbog klimatskih poremećaja – od suše do neuobičajeno visokih temperatura – hrast se sve teže samostalno obnavlja, piše Eupravozato

Osim toga, žir je teži plod koji pada gotovo isključivo unutar krošnje matičnog stabla. Za razliku od lakših sjemenki koje raznose ptice i vjetar, žir se ne širi lako prirodnim putem, a dodatni problemi su pojava bolesti poput pepelnice i brz gubitak klijavosti ako se ne skladišti pravilno.

Zbog svega navedenog, stručnjaci već godinama simuliraju prirodne procese obnove – skupljaju žir, termički i kemijski ga obrađuju te čuvaju u specijalnim hladnjačama do iduće sezone sjetve. akođer, važno je napomenuti da hrast ne rađa svake godine, niti postoji jasan obrazac – nekad rodi dvije godine zaredom, pa zatim ne rodi ni jednu jedinu godinu u idućih pet. U nekim slučajevima zabilježeni su i periodi od deset godina bez ploda.

Znanstvenici upozoravaju na misterioznu 'Bolest X': Mogu se osloboditi opasni takozvani zombi virusi

Upravo zato, kaže Marinković, žir postaje "suho zlato" kada ga ima. I ne samo da ga treba prikupiti, već i pravilno čuvati – kako bi se osigurale količine potrebne za sadnju u godinama kad priroda zakaže. a to je potrebno i logistički ozbiljno postrojenje. Tvrtka u suradnji s Institutom za nizinsko šumarstvo još je prije 15 godina sagradila centar za skladištenje žira u Moroviću, a sada žele dodatno proširiti kapacitete i uvesti napredne tehnologije za dulje čuvanje žira uz zadržavanje visoke klijavosti.