Vjerojatno niste niti svjesni što vam se može dogoditi ako jedete ostatke hrane: Evo kakve opasnosti vrebaju
Jasno je da svi nekako osjećamo nelagodu kada moramo baciti hranu, a katkada ostatke hrane koje nam je bila baš ukusna odlučimo još malo zadržati kako bi pojeli kasnije ili sutradan, no stručnjaci su za The Healthy objasnili zašto neku hranu ne bismo trebali "ostavljati za kasnije".
Odgovor na to koliko su dugo ostaci dobri za jelo ovisi o raznim parametrima i čimbenicima, no dr. Donald W. Schaffner, profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Rutgers, savjetuje da se za većinu hrane preporuča konzumacija u roku od tri do četiri dana.
Valja imati na umu da hrana koja nosi veći rizik od stvaranja štetnih bakterije je obično hrana koja sadrži mliječno porijeklo, jaja, meso, perad, ribu ili plodove mora.
Opasnost virusa i bakterija
Hrana nižeg rizika uključuje voće, povrće, kruh, peciva, konzerviranu hranu, sirupe i ocat.
Što se ostataka iz restorana tiče, ona ima isti rok trajanja kao i ostala spomenuta hrana, dakle tri do četiri dana, s tim da se mora skladištiti u hladnjaku.
Odgovor na pitanje što točno određuje rok trajanja je jednostavan, a to je razina virusa i bakterija koja se u njima generira.
“Kada te štetne bakterije i virusi dosegnu razinu opasnu za zdravlje, mogu uzrokovati bolesti koje se prenose hranom i uzrokuju simptome kao što su želučane tegobe, mučnina, proljev, povraćanje, groznica i dehidracija”, pojasnila je nutricionistkinja Malina Malkani.
Kako najlakše detekriati pokvarenu hranu? Prije svega dobro otvorite oči i zatim dobro ponjušite jelo.
“Odbacite svu hranu koja ima neugodan miris ili znakove plijesni. Međutim, imajte na umu da ostaci mogu izgledati, mirisati pa čak i imati fini okus i još uvijek uzrokovati bolesti koje se prenose hranom, stoga pažljivo pratite koliko su dana bili u hladnjaku i bacite ih nakon tri do četiri dana", pojašnjava Malkani.
Što se može dogoditi?
Što vam se sve može dogoditi? “Ako pod ‘rizikom’ govorite o riziku od trovanja hranom, zapamtite da ako hrana ne sadrži nikakve patogene bakterije kada je stavite u hladnjak, neće ih biti niti kada je izvadite iz njega. Primarni rizik od ostataka je kvarenje, tj. bakterije koje rastu u hrani zbog kojih ima odvratan miris ili okus, ali nas zapravo neće učiniti bolesnima", pojašnjava dr. Donald Schaffner.
Isto tako, nepravilno kuhanje hrane i ostavljanje hrane na nesigurnim tempraturama jedni su od glavnih uzroka bolesti koje se prenose hranom. Najčešće vrste bakterija koje uzrokuju trovanje ne stvaraju se tako dobro na niskim temperaturama u hladnjaku, a izuzetak suListeria monocytogenes i Yersinia enterocolitica.
“Dakle, ako ti patogeni nisu tamo, a vaš hladnjak je postavljen na oko 4°C ili niže, najgori mogući scenarij je da izvadite hranu, pomirišete je, a ona užasno smrdi i želite povratiti. Ali naravno da to nije trovanje hranom”, kaže doktor Schaffner.
Kako što bolje očuvati hranu? Ostatke treba što prije staviti u hladnjak, ako je moguće unutar dva sata od kuhanja ili manje ako je vanjska temperatura viša od 30 stupnjeva Celzijevih. I također, temperatura hladnjaka trebala bi biti četiri stupnja ili niža.
Opasna temperaturna zona nalazi se između četiri i 60 stupnjeva Celzijevih, u tom rasponu bakterije mogu preživjeti i rasti.