Već gotovo tisuću godina, Bajau narod, poznat i kao morski nomadi, živi na moru, koristeći čamce kao svoje domove i provodeći velik dio života u vodi. Njihove vještine u ronjenju na dah su izvanredne — sposobni su dugo vremena ostati pod vodom i roniti na velike dubine, oslanjajući se na minimalnu opremu poput utega i jednostavnih naočala, piše Indy100.

Genetska prilagodba za život pod morem

Istraživanja su otkrila da Bajau ljudi posjeduju jedinstvenu genetsku mutaciju koja ih čini iznimnima u ronjenju. Riječ je o takozvanom "genu morskog nomada", koji rezultira povećanom veličinom slezene. Slezena ima ključnu ulogu u pohranjivanju i otpuštanju kisika u krv tijekom zarona, što im omogućuje duže zadržavanje daha.

Dr. Melissa Ilardo sa Sveučilišta Cambridge objasnila je kako je ova prilagodba povezana s povišenom razinom hormona štitnjače, što dovodi do većeg razvoja slezene. Govoreći za BBC, Ilardo je istaknula: "Oni neprestano rone osam sati dnevno, provodeći oko 60 posto svog vremena pod vodom."

Tradicionalni način života pod prijetnjom

Unatoč svojim nevjerojatnim sposobnostima, Bajau narod danas se suočava s ozbiljnim izazovima. Njihov tradicionalni način života ugrožen je borbom za priznavanje državljanstva te pritiscima koje donosi komercijalni ribolov. Ove prijetnje postavljaju pitanje budućnosti jedne od najfascinantnijih zajednica svijeta, čije su prilagodbe morem oblikovane kroz stoljeća.