Zabrinjavajuća statistika: zdravlje zubi u Hrvatskoj daleko od dobrog!
Počnimo s objašnjenjem što KEP indeks jest. KEP (akronim za karijes, ekstrakcija, plomba) indeks služi praćenju učestalosti karijesa kod djece i mladih. Svjetska zdravstvena organizacija je kao cilj za 2020. godinu postavila KEP indeks u prosjeku ne veći od 1,5 kod dvanaestogodišnjaka. Hrvatska je daleko od tog cilja sa KEP indeksom od 4,18.
Karijes je naziv za trajna oštećenja na zubnoj caklini koja se mogu razviti u rupe ili otvore. Uzrokuje ih kombinacija čimbenika koji uključuju bakterije prisutne u usnoj šupljini, konzumacija slatkih pića i hrane te nedovoljna higijena zubi. Ako se karijes ne liječi, može dovesti do ozbiljnih bolova, infekcije korijena i zubnog mesa te gubitka zubi. Karijes je ozbiljan zdravstveni problem koji uzrokuje bol, otežava žvakanje i izgovor te je najčešća je kronična bolest dječje dobi.
Čimbenici rizika za razvoj karijesa uključuju:
- Položaj samog zuba. Kutnjaci imaju nepravilniju površinu i dublje su u usnoj šupljini, zbog čega ih je teže čistiti od glatkih prednjih zuba.
- Neke prehrambene namirnice lijepe se za zube, poput meda, bombona, mlijeka, sladoleda, kolača, šećera i drugih. Tim više što šećer u većini navedenih artikala služi kao hrana za bakterije koje formiraju plak na caklini zuba. Kiselina iz plaka pak izjeda caklinu i pridonosi stvaranju karijesa.
- Pranje zubi odmah nakon jela poželjno je jer ostaci hrane pridonose formiranju plaka.
- Nedovoljno fluora, minerala koji pomaže u sprečavanju stvaranja karijesa. Ovo je razlog zbog kojeg većina pasti za zube sadrži fluor.
- Dob - Djeca i adolescenti mogu razviti karijes zbog prehrane bogate šećerom i nedovoljne oralne higijene. U odraslih i pogotovo kod starijih osoba, dodatni faktor rizika je istrošenost zuba i povlačenje zubnog mesa (paradentoza).
- Istrošenost plombi i aparatića za zube, pod kojima se može razviti plak i dovesti do propadanja zubi.
- Žgaravica - refluks kiseline u usta može oštetiti zubnu caklinu i izložiti dentin bakterijama, što može dovesti do karijesa.
U razdoblju od 1968. do 1991. KEP indeks djece i adolescenata u Hrvatskoj je bio je u opadanju, od 7 do 2,6. Od 1991. do 1999. indeks je porastao na 3,5, a nacionalno istraživanje komore dentalne medicine provedeno 2015. da je prosječni KEP indeks 12-godišnjaka iznosio 4,2.
Srećom, 90% bolesti usne šupljine je moguće spriječiti, u čemu ključnu ulogu igra oralna higijena, koja uključuje pravilno pranje zubi i korištenje zubnog konca. Osim nje, važni su redoviti posjeti zubaru, i unos zdravije hrane, poput voća i povrća koje pospješuje lučenje sline (i samim time ispiranje zubi).