Nedavno je otkriveno kako popularne slušalice, AirPods, one više klase, imaju potencijal djelovati kao slušna pomagala za odrasle s blagim do umjerenim gubitkom sluha, prema novom istraživanju koje je u nizu testova stavilo Appleove slušalice u usporedbu s tradicionalnim slušnim pomagalima.

Nalazi bi mogli promijeniti živote milijuna ljudi koji trenutno ne koriste slušna pomagala koja su im potrebna, zbog visoke cijene ili zbog društvene stigme koja ih prati. "Ove bežične slušalice naravno nisu savršene, ali bile bi dobra polazna točka za mnoge pacijente koji nemaju pristup profesionalnim slušnim pomagalima", kaže otorinolaringolog Yen-Fu Cheng iz Taipei Veterans General Hospital u Tajvanu, prenosi Science Alert.

"Oni će vidjeti povećanje kvalitete života čak i s ovim slušalicama", kazao je. Za potrebe studije, 21 sudionik s blagim do umjerenim gubitkom sluha testiran je s vrhunskim slušnim pomagalima, koja košta 10.000 dolara na tajvanskom tržištu, osnovnim slušnim pomagalima 1.500 dolara, slušalicama AirPods Pro (249 dolara) i AirPods 2 (129 dolara). AirPods su bili povezani s Apple iPhone uređajima koji su imali instaliranu aplikaciju za pojačavanje buke iz okoliša pod nazivom Live Listen.

Kako su prošle na testu?

Kratke rečenice su čitane volonterima, koji su zatim zamoljeni da ih ponove. U bučnim okruženjima, ako buka nije dolazila ispred slušatelja, AirPods Pro pokazao se usporedivim performansama s vrhunskim slušnim pomagalima. U tihim okruženjima AirPods Pro prošao je nešto lošije od vrhunskih slušnih pomagala, a otprilike jednako dobro od osnovnih slušnih pomagala. Osnovni AirPods 2 nije bio tako dobar kao slušna pomagala u tihim ili bučnim scenarijima – ali bili su bolji nego ništa. U bučnim okruženjima, kada je izvor buke bio ispred volontera, niti jedan model AirPoda nije pomogao sudionicima da bolje čuju. Dok AirPods 2 i AirPods Pro imaju tehnologiju Live Listen koja pojačava zvukove, samo Pro model ima aktivno poništavanje buke, koje otkriva i blokira neke vanjske zvukove. Ovo bi moglo pomoći da se objasni razlika između dva seta bežičnih slušalica.

"Dva razloga mogu objasniti razliku između dva scenarija", kaže bioinženjer Ying-Hui Lai s Nacionalnog sveučilišta Yang Ming Chiao Tung u Tajvanu. "To se može odnositi na putanje kojima putuju zvučni valovi, kao i na napredni algoritam za obradu signala vrhunskih slušnih pomagala."

"Nadajmo se da će ovo otkriće nadahnuti inženjere da dizajniraju slušna pomagala i osobne proizvode za pojačavanje zvuka koji su osjetljiviji u određenim smjerovima."

Trebaju ih ugraditi i ostali

Osim visoke cijene profesionalnih slušnih pomagala, korisnici se mogu brinuti da će zbog njih izgledati staro. Također zahtijevaju višestruke posjete zdravstvenim radnicima radi postavljanja i ugađanja. Kao rezultat toga, čak 75 posto ljudi u SAD-u s oštećenjem sluha ne koristi ova pomagala. Bežične slušalice pristupačnija su alternativa, a njihov broj raste: svatko od Googlea, Samsunga do Sonyja proizvodi par bežičnih slušalica, s dodatnim značajkama koje se dodaju sa svakim ažuriranjem ovih proizvoda.

Istraživači misle da bi njihov rad zapravo mogao potaknuti proizvođače da uključe značajke za pomoć osobama s oštećenjem sluha, kao i značajke za poboljšanje zvuka glazbe i podcasta. Međutim, bilo bi važno uvesti neku vrstu regulatorne procedure za označavanje onih slušalica koje bi pomogle i onih koje ne bi. "Globalno, tržište bežičnih slušalica brzo raste", kaže Lai. "Neke su tvrtke zainteresirane za istraživanje mogućnosti dizajniranja slušalica sa značajkama pojačanja zvuka. Naša studija dokazuje da je ideja prihvatljiva."