Čim temperature postanu više, počinjemo čuti i zvuk kosilica koje pretvaraju travnjake u savršeno oblikovane površine koje zazelene cijeli grad. Jeste li se ikada zapitali zašto je trava zelena ili kako bi naša okolina izgledala da je neke druge boje, primjerice plave ili ljubičaste?

Kratak odgovor je zeleni pigment koji se zove klorofil. Duži odgovor ima veze s valnim duljinama i staničnim komponentama zvanim organele i fotosinteza, koje biljke koriste za proizvodnju hrane od sunčeve svjetlosti.

Unutar sićušnih organela kloroplasta smještene su molekule klorofila. Molekula klorofila sastoji se od iona magnezija u svom središtu koji je vezan za porfirin, odnosno veliku organsku molekulu dušika.

Kako navedeno utječe na savršenu zelenu boju?

Molekula apsorbira određene valne duljine vidljive svjetlosti, prvenstveno crvenu, duge valne duljine, i plavu, kraće valne duljine. Zeleno područje elektromagnetskog spektra se ne apsorbira, već se reflektira, ravno u naše oči. I eto — trava je zelena.

Klorofil ima puno veću funkciju od bojanja trave u zelenu nijansu. Važan je za fotosintezu, u kojoj biljka koristi sunčevu energiju da pretvori ugljični dioksid i vodu u hranu (u obliku šećera) za rast.

Ovaj proces stvaranja šećera odvija se unutar kloroplasta (istih malih mjesta gdje se nalazi klorofil). Unutar tih struktura, klorofil, i u manjoj mjeri drugi pigmenti, apsorbira sunčevu svjetlost i prenosi energiju iz te svjetlosti na dvije molekule koje pohranjuju energiju. Biljka tada koristi tu energiju da CO2 i vodu pretvori u šećere. U kombinaciji s hranjivim tvarima u tlu, na primjer, biljke mogu koristiti te šećere za izgradnju više zelenih dijelova biljke.

Priroda je stvarno impresivna!