Zašto komarci grizu baš vas, a druge zaobilaze? Znanstvenici otkrili četiri ključna razloga koja nemaju veze sa 'slatkom krvlju'

Ljetne večeri na otvorenom mnogima su omiljeni dio godine, no za neke one donose i neprestanu borbu s komarcima. Gotovo svatko se barem jednom našao u situaciji da sjedi u društvu i očajnički pokušava otjerati roj komaraca, dok osoba pokraj njega mirno uživa bez ijednog uboda.
Iako je uvriježeno vjerovanje da komarci biraju žrtve zbog takozvane „slatke krvi“, znanstvena istraživanja pokazuju da je stvarnost mnogo složenija. Prema zaključcima neuroznanstvenika i biologa, tajna se krije u jedinstvenom kemijskom potpisu ljudskog tijela.
Istraživanja su pokazala da komarci ne napadaju nasumično. Oko 20 posto svjetske populacije predstavlja izrazito privlačnu metu za ove insekte, a znanstvenici su identificirali četiri glavna čimbenika koja neke ljude pretvaraju u pravi magnet za komarce.
Krvna grupa igra važniju ulogu nego što mnogi misle
Jedan od najzanimljivijih zaključaka znanstvenih istraživanja odnosi se na krvne grupe. Ono što se nekada smatralo tek pretpostavkom danas ima znanstvenu potvrdu.
Opsežna studija pokazala je da komarci imaju jasne preferencije kada je riječ o krvnim grupama. Osobe s krvnom grupom O imaju čak dvostruko veću vjerojatnost da će privući komarce u usporedbi s osobama koje imaju krvnu grupu A. Krvna grupa B nalazi se između te dvije krajnosti.
Znanstvenici objašnjavaju da ljudska koža nesvjesno oslobađa kemijske signale koji insektima otkrivaju kojoj krvnoj grupi osoba pripada, čak i prije nego što slete na nju. Posebno je zanimljivo da komarci vrste Anopheles, poznati kao prijenosnici malarije, evolucijski pokazuju najveću sklonost prema osobama s krvnom grupom O.

Ugljikov dioksid i mliječna kiselina djeluju poput poziva na gozbu
Komarci svoje žrtve ne pronalaze slučajno. Opremljeni su posebnim osjetilnim organima koji mogu registrirati ugljikov dioksid koji ljudi izdišu s udaljenosti od čak 50 metara.
Zbog toga su osobe krupnije tjelesne građe, trudnice te ljudi koji ubrzano dišu češće na meti ovih insekata jer proizvode veće količine ugljikova dioksida.
Kada se približe potencijalnoj žrtvi, komarci se oslanjaju na druge kemijske tragove koje proizvodi ljudsko tijelo. Posebno ih privlači mliječna kiselina koja se kroz pore kože oslobađa tijekom znojenja. Ljudi koji su fizički aktivni, imaju ubrzan metabolizam ili višu tjelesnu temperaturu za komarce predstavljaju iznimno privlačnu metu. Stručnjaci navode da takve karakteristike za komarce djeluju poput svijetle reklame koja ih usmjerava prema izvoru hrane.
Jedna boca piva može značajno povećati rizik od uboda
Još jedan čimbenik koji mnoge iznenađuje jest konzumacija piva. Istraživanja pokazuju da već jedna boca piva od pola litre može znatno povećati vjerojatnost da ćete postati meta komaraca.
Znanstvenici su u početku pretpostavljali da je razlog povezan s alkoholom u krvi ili povišenom temperaturom kože nakon konzumacije alkohola. Međutim, daljnja istraživanja otkrila su drukčije objašnjenje.
Pokazalo se da proces fermentacije povezan s pivom te promjene u kemijskom sastavu znoja nakon njegova konzumiranja stvaraju kombinaciju mirisa koja komarcima djeluje iznimno privlačno. Upravo zato osobe koje su nedavno popile pivo mogu postati znatno češća meta ovih dosadnih insekata.

Boja odjeće također može odlučiti hoćete li biti meta
Iako su poznati po iznimno razvijenom osjetu njuha, komarci se tijekom završne faze potrage za plijenom oslanjaju i na vid.
Istraživanja pokazuju da vrlo dobro uočavaju tamne i intenzivne boje koje stvaraju snažan kontrast u prostoru. Zbog toga osobe koje nose crnu, tamnoplavu, crvenu ili tamnosivu odjeću postaju uočljivije i lakše mete.
S druge strane, svijetle nijanse, bijela boja, pastelni tonovi te kaki odnosno bež boja mogu pomoći u svojevrsnom vizualnom prikrivanju tijela. Takva odjeća komarcima otežava uočavanje osobe, pa ona postaje manje privlačna za napad.
Nisu svi ljudi jednako privlačni komarcima
Znanstvena istraživanja sve jasnije pokazuju da privlačnost komarcima nema veze s popularnim mitom o „slatkoj krvi“. Umjesto toga, ključnu ulogu imaju krvna grupa, količina ugljikova dioksida koju izdišemo, kemijski sastav znoja, konzumacija piva te čak i boja odjeće koju nosimo.
Zbog kombinacije tih čimbenika neki ljudi gotovo neprimjetno prolaze kroz sezonu komaraca, dok se drugi iz večeri u večer bore s neugodnim ubodima. Upravo zato nije riječ o slučaju, već o složenom sustavu bioloških i kemijskih signala koje komarci vrlo uspješno prepoznaju.