Svima nam je poznata emocija ljubomore; bilo da je to zato što partner ili bliski prijatelj posvećuje pažnju nekom drugom, kolega dobiva promaknuće koje smo željeli, netko koga poznajemo otputovao je na našu destinaciju iz snova ili bilo koja od nebrojenih drugih situacija zbog kojih ponekad imamo ovu emociju. 

Zbog ljubomore i zavisti često djelujemo nepromišljeno i nerazumno, a ove intenzivne emocije vrlo su česta tema u pričama, filmovima, pjesmama i drugim oblicima umjetnosti pa je čak i Shakespeare opisao ljubomoru kao 'zelenooko čudovište'.

Ljubomora i zavist su univerzalne emocije, ali zašto ih točno osjećamo?

 

Razlika između ljubomore i zavisti

Ljubomora i zavist pojmovi su koji se često poistovjećuju, ali između njih postoji razlika.

Ljubomora se odnosi na ljude i odnose, a uključuje tri elementa: 'ja', 'voljena osoba' i 'konkurencija'. U ovom trokutu 'voljena osoba' je nezamjenjiv ili nepromjenjiv čimbenik, dok se 'konkurencija' može mijenjati.

Uzmimo primjer dobro poznatog para na ekranu: Rossa i Rachel iz Prijatelja. Tijekom njihove veze gledatelji vide kako je Ross, između ostalih, ljubomoran na Pabla, Barryja i Marka. Za Rossa je Rachel ‘voljena osoba’, dok su mu Pablo, Barry i Mark bili ‘konkurencija’. Konkurencija se stalno mijenjala, a Rachel je ostala kao konstanta.

 

Zavist se, s druge strane, više odnosi na situacije ili materijalno. U zavisti trokut čine: 'ja', ‘situacija ili materijalno dobro’ zbog kojih osjećam zavist i 'konkurencija'. U zavisti je drugi element zamjenjiv, dok je 'konkurencija' nezamjenjiva.

Na primjer, vaš prijatelj je upravo kupio novi auto i iako ste sretni zbog njega, zavidite mu na uspjehu. U ovom slučaju, auto je 'materijalno dobro'. Čak i da je vaš prijatelj kupio nešto drugo, i dalje biste bili zavidni. Materijalno se može promijeniti, dok osoba kojoj zavidite, u ovom slučaju vaš prijatelj, ostaje konstantna.

Prije nego što shvatimo zašto doživljavamo ljubomoru i zavist, važno je napomenuti da istraživanje većine emocija i osjećaja nije konačno. Uglavnom se sastoji od skupa teorija i hipoteza, bez mnogo opcija za njihovo definitivno testiranje. Također je važno zapamtiti da se ljubomora i zavist općenito definiraju kao emocije, a ne kao osjećaji; emocije su složenije i između ostalog uključuju osjećaje, motivaciju i uzorke ponašanja.

 

Zašto osjećamo ljubomoru?

Kako je utvrđeno, ljubomora se često doživljava u razmišljanju o odnosu ili riziku da taj odnos nestane.

Emocije se često proučavaju iz evolucijske perspektive. Prema evolucijskoj psihologiji, ljubomora se pripisuje adaptivnom odgovoru na prijetnju. 

Osjećamo ljubomoru kada smatramo da su naš odnos s osobom ili dobrobiti koje iz tog odnosa imamo u opasnosti. Prema ovoj teoriji, naš mozak predodređen je da osjećamo ljubomoru jer nas to potiče da poduzmemo akciju kako bismo spasili vezu. Stoga, ljubomora nije nešto što možemo izbjeći ili kontrolirati.

Druga teorija je da je ljubomora rezultat nesigurnosti. Kada ste nesigurni u sebe, veća je vjerojatnost da ćete se bojati gubitka veze ili stabilnosti odnosa.

 

Zašto osjećamo zavist?

Gore spomenuti evolucijski pristup također se odnosi na zavist. Međutim, zavist uključuje još jedan čimbenik.

Ljudi su skloni procjenjivati ​​vlastitu vrijednost i dobrobit uspoređujući se s drugima. Ako drugi posjeduju nešto što nam nedostaje, a to želimo ili trebamo, osjećamo zavist prema njima.

Budući da se zavist javlja zbog usporedbe, može se razlikovati od divljenja.

Razmotrite sljedeću situaciju: Išli ste u školu s prijateljem kojeg ste smatrali ravnopravnim. Deset godina kasnije, taj prijatelj bogatiji je od vas. Biste li zavidjeli svom prijatelju ili biste zavidjeli slično bogatom, dapače bogatijem Jeffu ​​Bezosu?

Većina će ljudi zavidjeti svom prijatelju jer postoje temelji za takvu usporedbu. Išli ste u istu školu, dolazili iz slične obitelji sa sličnim financijskim situacijama i imali sličan intelekt. S druge strane, između vas i Jeffa Bezosa možda nema toliko sličnosti.

Možda se divite Jeffu ​​Bezosu zbog njegovog nevjerojatnog bogatstva, ali zavidite svom prijatelju. Zbog navedenoga usporedba je važna komponenta zavisti.
 

Jesu li ljubomora i zavist poželjne emocije?

Vjeruje se da je većina negativnih emocija, poput ljutnje i straha, evoluirala kako bi unaprijedila naše najbolje interese. 

S toga, neki vjeruju da ove dvije emocije nisu dobre za nas jer dovode do ponašanja koje nam šteti.

Nasuprot tome, neki ljudi vjeruju da ljubomora i zavist mogu biti dobri motivatori za akciju. Razmotrite situaciju u kojoj treba raditi na vezi ili kada moramo steći određeno materijalno dobro ili razviti vještinu koja bi nam mogla biti korisna. U takvim slučajevima, ljubomora i zavist mogu nas motivirati da radimo na stvarima koje cijenimo ili kojima težimo.

 

Sve u svemu, analiza stvari koje nas čine ljubomornima i zavidnima može dati iskren odgovor na pitanje što u životu želimo i čemu težimo jer nas tjeraju na introspekciju i razmišljanje o tome što nam je uistinu važno i korisno.