Zemlja se okreće brže nego ikada prije, a najkraći dan u povijesti zabilježen je upravo prošle godine, 5. srpnja 2024., kada je rotacija planeta bila kraća za 1,66 milisekundi od standardnih 24 sata. Ovaj neobičan fenomen iznenadio je znanstvenike diljem svijeta, a uzroci ubrzanja rotacije još uvijek nisu potpuno poznati.

Prema Grahamu Jonesu, astrofizičaru sa Sveučilišta u Londonu, dodatna skraćenja dana očekuju se ovog ljeta – moguće 9. srpnja, 22. srpnja ili 5. kolovoza, kada bi dani mogli biti kraći za 1,30 do 1,51 milisekundu. Iako se radi o iznimno malim vremenskim odstupanjima, posljedice mogu biti značajne.

Tehnologija osjetljiva na milisekunde

Stručnjaci upozoravaju da čak i sitne promjene u duljini dana mogu utjecati na satelitske sustave, GPS točnost, mobilne mreže i globalne financijske sustave koji ovise o savršenoj vremenskoj sinkronizaciji.

Mjerenja se provode pomoću atomskih satova, najpreciznijih instrumenata za praćenje vremena, koji bilježe tzv. "duljinu dana" (LOD) – vrijeme koje Zemlji treba za jednu potpunu rotaciju, mjerenu do tisućinke sekunde.

Ako se trend ubrzanja nastavi, znanstvenici će možda morati ukloniti sekundu iz Coordinated Universal Time (UTC), što bi bilo prvo u povijesti. Do sada se, zbog usporavanja Zemljine rotacije, povremeno dodavala "prijestupna sekunda", ali nikad nije bila uklonjena.

Od prirodnih sila do misterioznih procesa u jezgri

Leonid Zotov, znanstvenik s Moskovskog državnog sveučilišta, izjavio je da nitko nije očekivao ovakvo ubrzanje i da uzrok još nije objašnjen. Premda znanstvenici imaju nekoliko teorija, ni jedna ne nudi potpuno objašnjenje.

Ranije su dani postupno postajali duži zbog gravitacijskog djelovanja Mjeseca koje usporava rotaciju planeta. Međutim, od 2020. godine zabilježeni su suprotni trendovi – Zemlja je počela rušiti vlastite rekorde najkraćih dana.

Neki od mogućih uzroka uključuju:

Kretanje užarenih slojeva u Zemljinoj jezgri, koji mogu promijeniti oblik i ravnotežu planeta, slično kao kada klizač ubrza okretanje povlačenjem ruku.

Okeanske struje i visinski vjetrovi koji premještaju mase zraka i vode oko planeta, izazivajući blage promjene u rotaciji.

Topljenje ledenjaka, promjene u atmosferi, pa čak i velike vremenske pojave poput El Niña.

Unatoč sveobuhvatnim istraživanjima, nijedan model atmosfere ni oceana ne može u potpunosti objasniti aktualno ubrzanje.

Utrka sa sekundama: Povijest rekordno kratkih dana

Evo kronologije ključnih datuma u posljednjih nekoliko godina kada su zabilježeni najkraći dani:

19. srpnja 2020.: dan kraći za 1,47 ms

9. srpnja 2021.: ponovno skraćenje za 1,47 ms

30. lipnja 2022.: najkraći dan s minus 1,59 ms

2023.: rotacija se blago usporila, bez rekorda

5. srpnja 2024.: novi rekord, minus 1,66 ms

Godina 2024. već se sada smatra najstabilnijom u skraćenju dana, s više dana kraćih od dosadašnjeg standarda, što ukazuje na trajniji trend koji znanstvenici tek trebaju do kraja razumjeti.

Što nas čeka?

Dok traje potraga za točnim uzrocima ovog fenomena, znanstvena zajednica prati svaki milisekund. Jones i njegov tim podatke temelje na analizama Američkog mornaričkog opservatorija i međunarodnih službi za rotaciju Zemlje, uz napomenu da su sve procjene rezultat sofisticiranih kompjuterskih modela i povijesnih mjerenja.

"Prije ili kasnije, Zemlja će opet usporiti," uvjeren je Zotov. "Ali zasad – vrtnja se nastavlja."

Jedno je sigurno: dok promjene u rotaciji možda nećemo osjetiti u svakodnevici, tehnološki sustavi diljem svijeta osjećaju svaki trzaj. A znanstvenici, iz dana u dan, traže odgovore ispod površine planeta koji nikad ne miruje.