No prije nego što posegnete za odreskom ili preispitate svoju biljnu prehranu, znanstvenici upozoravaju – stvarnost je znatno složenija nego što sugerira naslov.

Što je točno pokazala studija?

Istraživanje je provedeno u sklopu Kineskog longitudinalnog istraživanja zdravog života, velike nacionalno reprezentativne studije koja traje od 1998. godine. Znanstvenici su pratili više od 5.000 odraslih osoba starijih od 80 godina, analizirajući njihove prehrambene navike i dugovječnost.

Do 2018. godine pokazalo se da su sudionici koji su se pridržavali prehrane bez mesa imali manju vjerojatnost da postanu stogodišnjaci u usporedbi s onima koji su meso konzumirali.

Zašto je to u suprotnosti s dosadašnjim spoznajama?

Desetljećima su istraživanja pokazivala da je biljna prehrana povezana s nižim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Te se koristi najčešće objašnjavaju većim unosom vlakana i manjom količinom zasićenih masti.

No ključna razlika u ovoj studiji jest – dob ispitanika.

Ovo je najčešći trik kojim se služe prodavači rabljenih automobila: Obratite pažnju na ovo

Prehrana u 80-ima nije isto što i prehrana u 50-ima

Studija se usredotočila isključivo na osobe starije od 80 godina, čije se prehrambene potrebe znatno razlikuju od potreba mlađih odraslih osoba. S godinama dolazi do:

smanjenja potrošnje energije

gubitka mišićne mase

smanjenja gustoće kostiju

slabijeg apetita

Sve to povećava rizik od pothranjenosti i krhkosti.

Znanstvenici ističu da većina dokaza o koristima prehrane bez mesa dolazi iz studija mlađih i zdravijih populacija, a ne vrlo starih i fizički osjetljivih osoba. Neka ranija istraživanja čak sugeriraju da stariji vegetarijanci mogu imati veći rizik od prijeloma, zbog manjeg unosa proteina i kalcija.

Ključni detalj koji mijenja sve

Najvažniji nalaz studije često se izgubi u naslovima: manja vjerojatnost doživljavanja 100 godina među osobama koje ne jedu meso zabilježena je isključivo kod onih koji su imali manjak tjelesne težine.

Kod starijih osoba zdrave tjelesne težine ta povezanost uopće nije pronađena.

Mršavost u starijoj dobi već je poznat čimbenik povezan s većim rizikom od krhkosti i smrtnosti, što znači da tjelesna težina igra presudnu ulogu u tumačenju ovih rezultata.

Opservacijska studija – važna napomena

Istraživači naglašavaju da je riječ o opservacijskoj studiji, što znači da ona pokazuje povezanost, ali ne i uzrok i posljedicu. Drugim riječima, činjenica da su dvije pojave povezane ne znači da jedna uzrokuje drugu.

Doktor Ristić upozorio na naviku mnogih Hrvata: 'Užasno utječe na vaše srce i skraćuje vam život'

Nalazi se uklapaju i u takozvani “paradoks pretilosti” u starijoj dobi, prema kojem blago povišena tjelesna težina često znači bolje preživljavanje u kasnijim godinama.

Zašto riba, jaja i mliječni proizvodi čine razliku?

Zanimljivo je da se smanjena vjerojatnost doživljavanja 100. godine nije pojavila kod starijih osoba koje su u prehranu uključivale:

ribu

mliječne proizvode

jaja

Ove namirnice osiguravaju ključne hranjive tvari poput visokokvalitetnih proteina, vitamina B12, kalcija i vitamina D, koji su iznimno važni za očuvanje mišića i zdravlja kostiju.

Starije osobe koje su se hranile na ovaj način imale su jednake šanse da dožive 100 godina kao i osobe koje jedu meso.

Poruka istraživača: prehranu treba prilagoditi dobi

Znanstvenici zaključuju da umjereno uključivanje namirnica životinjskog podrijetla u vrlo staroj dobi može pomoći u sprječavanju pothranjenosti i gubitka mišićne mase, u usporedbi sa strogo biljnom prehranom.

Ključna poruka nije da je jedna prehrana “bolja” od druge, već da se prehrambeni savjeti moraju prilagođavati životnoj fazi. Iako se potrebe za energijom smanjuju s godinama, potrebe za određenim hranjivim tvarima – poput proteina, vitamina B12, kalcija i vitamina D – često rastu.