Drevni pustinjski zid u sjevernom Peruu izgrađen je kako bi zaštitio dragocjena poljoprivredna zemljišta i kanale od razornih poplava i El Niña, piše tako Live Science. Mnogi su arheolozi sugerirali da je zid, poznat kao Muralla La Cumbre i smješten u blizini Trujilla, sagradio narod Chimú kako bi zaštitio svoju zemlju od invazije Inka, s kojima su imali dugotrajno neprijateljstvo. Ali najnovija istraživanja potvrđuju teoriju da je zemljani zid, koji se proteže 10 kilometara preko pustinje, izgrađen kako bi zadržao razorne poplave tijekom najkišovitijih faza vremenskog ciklusa sjevernog Perua. Te su faze sada poznate kao El Niño i donose jaku kišu u regiju oko Božića svakih nekoliko godina.

Iako El Niño donosi sušu u neke druge dijelove svijeta, donosi obilne kiše Ekvadoru i sjevernom Peruu. Smatra se da su se poplave El Niño ondje događale tisućama godina i bile bi ozbiljna opasnost za Chimú, rekao je Gabriel Prieto, arheolog sa Sveučilišta Florida, za Live Science. "Godišnja količina oborina u redovnoj godini je vrlo niska - gotovo uopće nema kiše", rekao je. "Dakle, kada su oborine bile vrlo velike, to je uzrokovalo veliku štetu."

Služio im kao štit

Kraljevstvo Chimor naroda Chimú nastalo je oko 900. godine nove ere na teritorijima koje je nekada zauzimao narod Moche; kao rezultat toga, razdoblje Moche se ponekad naziva "Rani Chimú". Prema "Enciklopediji prapovijesti" Chimú su štovali mjesec umjesto sunca u središtu obožavanja Inka i bili su neovisni sve dok ih Inke nisu osvojile oko 1470. godine, nekoliko desetljeća prije dolaska Španjolaca u Južnu Ameriku.

Danas su Chimú uglavnom poznati po svojoj prepoznatljivoj keramici i metalnim proizvodima, kao i po ruševinama svoje prijestolnice Chan Chan, koje su Ujedinjeni narodi uvrstili na popis svjetske baštine. Prieto je ispitao 2,5 metara zid La Cumbre i pronašao slojeve sedimenata od poplava samo na njegovoj istočnoj strani, što sugerira da je izgrađen da zaštiti poljoprivredna zemljišta Chimú na zapadu, pored obale.

Radiokarbonski podaci iz najnižih slojeva otkrivaju da je zid počeo graditi oko 1100. godine, vjerojatno nakon velike poplave El Niño u to vrijeme, rekao je. Zid je izgrađen preko dva suha riječna korita koja poplavljuju tijekom El Niña. Sprječavanje poplava na poljoprivrednim zemljištima također bi zaštitilo Chan Chan, koji je s njima bio povezan mrežom kanala. "Pretpostavio bih, donekle, da je zid funkcionirao kao neka vrsta brane", rekao je Prieto.

Pronašli dokaze o žrtvovanjima ljudi

Prieto je prethodno pronašao dokaze o masovnim žrtvovanjima djece na mjestima Chimú, uključujući ostatke 76 žrtava u Pampa La Cruz u blizini Huanchaca, nekoliko milja sjeverozapadno od Trujilla. On misli da su El Niño poplave koje su zahtijevale pustinjski zid također mogle biti povezane sa žrtvama. Prieto je upotrijebio radiokarbonsko datiranje kako bi utvrdio da je jedan od slojeva sedimenta duž zida iz otprilike 1450. godine datum koji odgovara žrtvovanju više od 140 djece i 200 ljama na drugom mjestu Chimú. On smatra da je vjerojatno da su Chimú znali za opasnosti El Niño poplava, koje su se događale svakih nekoliko godina, i da su vladari njihovog društva iskoristili katastrofu koja se ponavljala kako bi učvrstili svoj autoritet žrtvama.

"Chimú su bili potomci ljudi koji su živjeli u ovoj regiji 10.000 godina - točno su znali što se događa", rekao je. "Mislim da je ovo bila neka vrsta političke igre." Edward Swenson, arheolog sa Sveučilišta u Torontu koji nije uključen u istraživanje, rekao je za Live Science da Prietovo tumačenje ima smisla. "Ideja mi se isprva učinila neprikladnom, jer nisam prije čuo za zidove protiv vode", rekao je. Ali Prietovo istraživanje promijenilo je njegovo mišljenje, iako i dalje misli da je zid također mogao služiti kao obrana. "Stara je ideja bila da je ovaj zid trebao zaštititi Chimue od napada Inka, a mogao je biti višenamjenski", rekao je Swenson.