Znanstvenici otkrili kada bi moglo doći do ogromne katastrofe: 'Kraj jedne ere'
Znanstvena predviđanja sve češće upozoravaju na to da bi ovo područje, simbol prirodne hladnoće i stabilnosti, moglo uskoro doživjeti značajnu prekretnicu – gotovo potpuno otapanje morskog leda tijekom ljeta. Ovaj fenomen nije samo geografska promjena, već ozbiljan pokazatelj kako ljudske aktivnosti oblikuju planet u zabrinjavajućim razmjerima.
Znanstvenici definiraju "Arktik bez leda" kao stanje u kojem površina leda pada ispod milijun četvornih kilometara. Procjene sugeriraju da bi do tog trenutka moglo doći između 2032. i 2043. godine, no ekstremni klimatski scenariji upućuju na mogućnost da se to dogodi već 2027. godine, ovisno o razini emisija stakleničkih plinova i globalnim vremenskim obrascima.
Iako bi čak i smanjenje emisija moglo usporiti ovaj proces, znanstvenici ističu kako je prvi dan bez leda gotovo neizbježan. Stručnjakinja Alexandra Jahn sa Sveučilišta Colorado Boulder naglašava da iako taj trenutak neće odmah dovesti do potpunog kolapsa arktičkog ekosustava, simbolizirat će kraj jedne od njegovih najvažnijih karakteristika – cjelogodišnjeg ledenog pokrova, prenosi Indy100.
Velike promjene
Podaci iz rujna 2023. dodatno su potvrdili ozbiljnost situacije, kada je izmjerena jedna od najmanjih zabilježenih površina arktičkog morskog leda. Celine Heuze sa Sveučilišta Göteborg upozorava da je ključno razumjeti uzroke ovog ubrzanog otapanja kako bi se pravovremeno reagiralo i prilagodilo promjenama koje će značajno utjecati na klimu, morski ekosustav i globalne vremenske prilike.
Prethodna istraživanja sugerirala su da bi prvi mjesec bez leda mogao nastupiti tijekom 2030-ih, no najnovija mjerenja ukazuju na ubrzani tempo promjena. Znanstvenici stoga ističu kako je ključno smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi se ovaj proces barem djelomično usporio i očuvalo preostalo ledeno pokrivalo.
Znanstvenici su objasnili zašto vrijeme brže 'leti' što smo stariji: 'Neki dani trajali su vječno'
Ova zabrinjavajuća otkrića, objavljena u časopisu Nature Communications, još jednom naglašavaju hitnost globalnog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena.