Dok većina nas zemlju pod nogama uzima zdravo za gotovo, geološke slojeve planeta možemo zamisliti kao stranice knjige u kojoj je ispisana povijest našeg planeta – i nas samih. No, nova istraživanja sugeriraju da Zemlja skriva dosad nepoznata poglavlja duboko u svojoj prošlosti. Naime, unutrašnja jezgra našeg planeta možda ima još jednu, još dublju jezgru.

Većina nas uči kako Zemlja ima četiri glavna sloja: koru, plašt, vanjsku jezgru i unutrašnju jezgru. Međutim, geofizičarka Joanne Stephenson s Australskog nacionalnog sveučilišta otkrila je 2021. godine da ova podjela možda nije potpuna.

„Tradicionalno smo učili o četiri sloja, ali naši nalazi upućuju na to da bi unutrašnja jezgra mogla biti složenija i podijeljena na dva sloja,“ izjavila je Stephenson.

Kako znamo što se nalazi ispod površine?

Zemljini duboki slojevi ne možemo promatrati izravno, već naše znanje dolazi iz proučavanja vulkana i seizmičkih valova koji prolaze kroz planet. Unutrašnja jezgra, čija je temperatura viša od 5.000 °C, čini tek 1% Zemljinog ukupnog volumena.

Kombiniranjem desetljeća podataka o putanjama seizmičkih valova, tim znanstvenika koristio je algoritam za pretraživanje tisuća modela unutrašnje jezgre. Rezultati su otkrili neočekivane promjene u strukturi ovog sloja.

Nova analiza pokazala je da unutrašnja jezgra ima dublji, zasebni sloj s različitim svojstvima. Seizmički valovi prolaze brže u određenim smjerovima, što ukazuje na razlike u materijalu koji čini jezgru.

Zemljina rotacija polako usporava: Ova pojava drastično će utjecati na kisik i duljinu dana

„Pronašli smo dokaze koji ukazuju na promjenu strukture željeza, što bi moglo sugerirati dva odvojena događaja hlađenja u Zemljinoj povijesti,“ objasnila je Stephenson.

Istraživanje je otkrilo promjenu u smjeru sporih seizmičkih valova pod kutom od 54 stupnja, dok su brzi valovi usmjereni paralelno s osom rotacije Zemlje. Ove razlike mogle bi biti posljedica različitih poravnanja kristala željeza unutar unutrašnje jezgre.

Pitanja koja ostaju otvorena

Prisutnost "najdublje jezgre" bila je predmet nagađanja i ranije. Međutim, ograničenja u dostupnim podacima – posebice zbog nedostatka seizmičkih mjerenja na polarnim suprotnostima – smanjuju sigurnost zaključaka.

„Naši nalazi dodaju još jedan dio slagalice u razumijevanju unutrašnje jezgre, ali veliki događaji u Zemljinoj povijesti ostaju misterij,“ kazala je Stephenson.

Iako je ova studija dodala važne spoznaje o strukturi unutrašnje jezgre, potrebno je dodatno istraživanje kako bi se popunile praznine u podacima i potvrdili ovi zaključci. Buduća istraživanja mogla bi pružiti jasniji uvid u rane faze Zemljine povijesti i otkriti više priča koje leže skrivene u njenim najdubljim slojevima.

Ova otkrića ne samo da mijenjaju naše razumijevanje Zemljine strukture već i otvaraju vrata za nova istraživanja o formiranju planeta, njegovoj povijesti i evoluciji. Kao što je Stephenson rekla, možda je vrijeme da ponovno napišemo udžbenike.