Znanstvenici otkrili što se zapravo nalazi unutar Zemlje i ostali su zapanjeni: 'Pa to nas drži na životu'
Gotovo od kada su se ljudi počeli pitati o našem planetu, misterij nastanka Zemljine jezgre ostao je neriješena zagonetka. Sada, tim istraživača iz Engleske vjeruje da su riješili skrivenu kemijsku zagonetku i otkrili kako je nastala čvrsta, željezom bogata masa koja čini unutarnju Zemljinu jezgru. Ključni element u cijeloj priči pokazao se ugljik.
Znamo da naša čvrsta jezgra polako raste kako se hladi i stvrdnjava tekuća vanjska jezgra koja je okružuje. Ali kako je taj proces zamrzavanja uopće počeo, pitanje je koje je zbunjivalo znanstvenike. Jezgra se ohladila najviše oko 250 °C ispod svoje točke taljenja, umjesto naglog "superhlađenja" od preko 800 °C. Da se to nije dogodilo, Zemlja bi danas imala puno veću unutarnju jezgru ili možda uopće ne bi imala magnetsko polje.
Paradoks 'superhlađenja': Zašto je jezgra posebna?
Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, a koju su vodili znanstvenici s Sveučilišta u Oxfordu, Leedsu i University College Londonu, imala je cilj objasniti kako unutarnja jezgra postoji bez ekstremnog superhlađenja u prošlosti. Kako bi dobili odgovor, koristili su računalne simulacije procesa smrzavanja i proučavali utjecaj elemenata poput silicija, sumpora, kisika i ugljik na to smrzavanje.
"Svi ovi elementi postoje u gornjem plaštu i tijekom povijesti Zemlje mogli su se otopiti u jezgri", rekao je Andrew Walker, koautor studije i izvanredni profesor znanosti o Zemlji na Oxfordu. "Zbog toga mogu objasniti zašto imamo čvrstu unutarnju jezgru s relativno malo superhlađenja na toj dubini. Prisutnost jednog ili više ovih elemenata također može objasniti zašto je jezgra manje gusta od čistog željeza, što je ključan nalaz seizmologije."
Ključni element je ugljik
Istraživači su proveli atomske simulacije od oko 100.000 atoma na ekstremnim temperaturama i tlakovima koji vladaju u unutarnjoj jezgri. Iznenađujuće, otkrili su da silicij i sumpor, elementi za koje se često smatralo da se nalaze u unutarnjoj jezgri, zapravo usporavaju proces zamrzavanja.
Ugljik se, s druge strane, pokazao kao ključni akcelerator u procesu zamrzavanja, što znači da ga vjerojatno ima u jezgri mnogo više nego što se dosad vjerovalo.
Nakon brojnih simulacija, znanstvenici su utvrdili da ako 3,8 posto mase jezgre čini ugljik, superhlađenje može nastupiti na 266 °C. To je, prema studiji, "jedini poznati sastav koji može objasniti i nukleaciju i uočenu veličinu unutarnje jezgre".
Otkriće koje mijenja sve
Ovi rezultati ne samo da ukazuju na to da u jezgri ima mnogo više ugljik nego što se mislilo, već i da bez njega ne bi ni postojala čvrsta unutarnja jezgra Zemlje, dakle nebismo postojali niti mi jer upravo je ugljik taj koji nas sve održava na životu. Tim je zaključio da je "zamrzavanje unutarnje jezgre bilo moguće zahvaljujući točnom kemijskom sastavu i da, za razliku od vode kada stvara led, nisu bila potrebna nukleacijska sjemena", odnosno sitne čestice koje pomažu početak zamrzavanja.
Ugljik bi sada mogao pomoći u pronalaženju odgovora na još mnoga neriješena pitanja o jezgri našeg planeta, otvarajući potpuno novo poglavlje u razumijevanju Zemljine geologije.
NASA izdala jezivo upozorenje: 'Zemlja ostaje bez kisika, evo kada nam se bliži kraj'
