Znanstvenici u Australiji izazvali su burnu raspravu nakon što su objavili da su otkrili mjesto gdje su se moderni ljudi prvi put pojavili. Ova tvrdnja dolazi iz genetske analize, ali neki stručnjaci upozoravaju na previše pojednostavljene zaključke.

Unatoč tome što znanost tijekom godina otkriva mnogo informacija o evoluciji i povijesti planeta, još uvijek postoji mnogo nepoznanica. Nova istraživanja često dovode do novih spoznaja o našoj prošlosti. U 2019. godini, profesoricaa Vanessa Hayes, genetičarka iz Garvan Instituta za medicinska istraživanja u Sydneyu, i njezin tim analizirali su 1.217 uzoraka mitohondrijske DNA. Taj tip DNA prenosi se s majke na dijete.

Uzorci DNA potječu od ljudi koji žive u južnoj Africi, a Hayes ističe da je poznato kako su moderni ljudi nastali u Africi prije otprilike 200.000 godina. Međutim, ono što nije bilo jasno do ove studije jest točno mjesto porijekla ljudi. Tim je kartirao najstariju poznatu materinsku lozu modernih ljudi i otkrio da se ona proteže od Namibije, preko Bocvane, do Zimbabvea.

Znanstvenici skeptični

Koristeći geološke, arheološke i fosilne dokaze, tim je pokušao preciznije definirati mjesto koje bi moglo biti prikladno za ljudsko nastanjivanje. Otkrili su da je u toj regiji nekoć postojalo golemo jezero, najveći jezerski sustav u Africi. Oko 200.000 godina prije, to se jezero pretvorilo u veliko močvarno područje.

Hayes je objasnila: "Bilo je vrlo bujno i osiguralo bi pogodno stanište za moderne ljude i divlje životinje." Prema studiji, to jezero, smješteno južno od rijeke Zambezi, moglo je podržavati naše pretke oko 70.000 godina.

Meteorolozi izdali strašno upozorenje: Upaljen je alarm, Hrvatsku pa i ostatak Europe čeka temperaturni kaos

Međutim, objava ove studije u časopisu Nature naišla je na skepticizam drugih znanstvenika. Chris Stringer, stručnjak za ljudsko podrijetlo iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, rekao je za The Guardian: "Vrlo sam oprezan kada se koriste moderne genetske distribucije za određivanje točnog mjesta gdje su naši preci živjeli prije 200.000 godina, posebno na tako velikom i složenom kontinentu kao što je Afrika."

Sarah Tishkoff, genetičarka sa Sveučilišta Pennsylvania, dodala je: "Nije moguće zaključivati o zemljopisnom podrijetlu modernih ljudi u Africi isključivo na temelju varijacija u modernoj populaciji." Tishkoff je istaknula da su se ljudi kretali na velike udaljenosti, kako unutar Afrike, tako i izvan nje, što dodatno komplicira mapiranje njihovih točnih izvorišta.