Više od 1500 golemih podzemnih tunela, dugih stotinama metara, ne mogu se objasniti ni ljudskim djelovanjem ni poznatim geološkim procesima. Sada znanstvenici sve uvjerenije tvrde da su ih iskopala izumrla pretpovijesna bića — i to veća nego što većina ljudi može zamisliti.

Tuneli dugi stotine metara, visoki gotovo dva metra

Ovi masivni podzemni prolazi, od kojih neki dosežu duljinu veću od 600 metara i visinu oko 1,8 metara, otkriveni su uglavnom u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul, ali i na području Argentine. Dosad je evidentirano više od 1500 takvih struktura.

Prvi ih je sustavno dokumentirao profesor geologije Heinrich Frank, koji je odmah uočio da dimenzije i oblik tunela ne odgovaraju ni rudarskim zahvatima ni prirodnim špiljama, piše Indy100.

Zašto to nisu ljudi – niti priroda

S obzirom na razmjere ovih struktura, znanstvenici su vrlo brzo isključili mogućnost da su ih izgradili ljudi. Još je manje vjerojatno da su nastali djelovanjem prirodnih procesa poput erozije.

Ključni dokaz leži u detaljima: tuneli imaju kružni ili eliptični presjek, granaju se, uzdižu i spuštaju, a njihovi zidovi prekriveni su velikim, paralelnim tragovima nalik ogrebotinama.

Jedna česta navika uništava srce gore i od pušenja: 'Remeti vaše mehanizme za regulaciju krvnog tlaka'

„Ne postoji geološki proces na svijetu koji proizvodi duge tunele s kružnim ili eliptičnim presjekom, koji se granaju, uzdižu i spuštaju, s tragovima kandži na zidovima“, rekao je Heinrich Frank za Discover.

Dodao je i da je tijekom karijere istražio desetke špilja anorganskog podrijetla, u kojima je uvijek bilo jasno da životinje nisu imale nikakvu ulogu u njihovom nastanku.

Tko je onda kopao ove tunele?

Odgovor nudi znanstvena studija iz 2018. godine objavljena u časopisu Science Advances. Prema toj analizi, najvjerojatniji graditelji ovih tunela bili su divovski izumrli kopneni ljenivci.

Riječ je o megafauni koja je nastanjivala Južnu Ameriku tijekom pleistocenske epohe, prije otprilike 8000 do 10 000 godina.

Divovski ljenivci veličine slona

Rodovi poput Megatheriuma bili su biljojedi impresivne veličine — usporedivi sa slonovima. Uz masivno tijelo imali su iznimno snažne prednje udove i ogromne kandže, idealne za kopanje.

Znanstvenici vjeruju da su upravo te fizičke karakteristike omogućile stvaranje tolikih podzemnih sustava. Neki tuneli toliko su dugi i razgranati da se pretpostavlja kako su nastajali kroz više generacija i služili kao trajna skloništa.

Tragovi susreta ljudi i ljenivaca

Istraživanje iz 2018. donijelo je još jedno važno otkriće — fosilizirane otiske stopala ljudi i divovskih ljenivaca na istim lokacijama. Očuvani su u drevnim jezerskim koritima i pokazuju intrigantne obrasce kretanja.

Prema znanstvenicima, ljudski otisci često prate tragove ljenivaca u uzorku koji podsjeća na prikradanje, dok se kretanje ljenivaca tumači kao obrambeno.

„Moguće je da je ponašanje bilo razigrano, ali ljudske interakcije s ljenivcima vjerojatno se bolje tumače u kontekstu prikradanja i/ili lova“, navode autori studije.

Dodaju i da su ljenivci bili iznimno opasan plijen.

„Lijenjivci su bili zastrašujući plijen. Njihove snažne ruke i oštre kandže davale su im smrtonosni doseg i jasnu prednost u bliskim susretima.“

Podzemna skloništa kao obrana od ljudi?

Upravo ta opasna interakcija s ranim ljudima dodatno jača teoriju da su divovski ljenivci gradili tunele kao oblik zaštite — skloništa u koja su se mogli povući pred prijetnjama, uključujući ljudski lov.

Ovakve strukture, poznate kao paleo-jazbine, lako se mogu zamijeniti za rudarska okna ili prirodne špilje. Njihovo prepoznavanje zahtijeva kombinaciju:

geološkog mapiranja

biološke interpretacije

analize fosilnih tragova

Kako se broj otkrivenih paleo-jazbina u Južnoj Americi povećava, znanstvenici nastoje razumjeti njihovu ekološku ulogu i utjecaj na tadašnji okoliš.

Otkriven masivan ljubičasti zvjezdasti safir težak čak 3563 karata: Zaprepastit će vas koliko košta

Što ovi tuneli mijenjaju u našem razumijevanju prošlosti

Nova otkrića sve više dovode u pitanje dosadašnje predodžbe o kraju ledenog doba. Tuneli koje su ostavili divovski ljenivci pružaju rijedak uvid u njihovo ponašanje, prilagodbu okolišu i složene odnose s ljudima.

Istraživanja se nastavljaju, a ključno pitanje ostaje otvoreno: koliko se još ovakvih tunela skriva ispod tla Južne Amerike? Svako novo otkriće približava znanstvenike potpunijem razumijevanju fascinantnih stvorenja koja su nekoć vladala kontinentom.