Ondje gdje se danas prostiru more, lagune i obalna naselja nekoć su se nalazila golema kopnena područja, močvare i lovišta kojima su prolazile pretpovijesne zajednice. Novo znanstveno istraživanje otkriva kako je rast razine mora preoblikovao sjeverni Jadran, potopio nekadašnja staništa i promijenio živote ljudi koji su ondje živjeli.

Venecijanska laguna nekoć se prostirala nad kopnom

Danas su Venecija i Trst među najpoznatijim gradovima sjevernog Jadrana, ali njihov je okoliš prije više od deset tisuća godina izgledao posve drukčije. Velika područja koja se danas nalaze pod morem nekoć su bila dio kopna, a krajolik su obilježavali močvare, lagune i prostranstva kojima su se kretali lovci i sakupljači.

Koliko su se obala i njezina geografija promijenile od kraja posljednjeg ledenog doba pokazuje istraživanje međunarodnog znanstvenog tima predvođenog Samuelom Ongarom sa Sveučilišta u Southamptonu.

Znanstvenici su kombinirali seizmičke podatke i uzorke sedimenta prikupljene u obalnim bazenima sjeverne Italije, Slovenije i sjeverne Hrvatske. Na temelju tih podataka rekonstruirali su nekadašnji izgled područja i pratili promjene razine mora tijekom posljednjih 10.000 godina.

U Sloveniji se ovaj tost kruh masovno povlači: U Hrvatskoj tek sada reagirali neki dućani

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Quaternary Science Reviews.

Jedno od najzanimljivijih otkrića odnosi se na područje današnje Venecijanske lagune. Prema rekonstrukciji istraživača, ondje se nekoć nalazilo kopno koje se protezalo više od 48 kilometara od tadašnje obale.

Ni područje današnjeg Trsta nije izgledalo kao danas. Umjesto neposredne blizine mora, grad se u tadašnjem krajoliku nalazio na visoravnima s kojih se pružao pogled na močvare i lagune.

Promjena nije bila samo posljedica pomicanja obalne crte. Radilo se o dugotrajnom procesu koji je postupno pretvarao kopno u morsko i lagunsko područje, ostavljajući za sobom svijet kakav danas poznajemo tek kroz znanstvene rekonstrukcije.

Venice is famed for being a floating city, but research shows the land it sits on once lay many miles inland. Dramatic changes in sea level over 10,000 years have reshaped the northern Adriatic coastline, with much of the land that our ancestors roamed now lying beneath the waves. https://t.co/pzJmKOD88v Samuele Ongaro, at the University of Southampton, and colleagues combined seismic data with sedimentary cores from the coastal basins of northern Italy, Slovenia and northern Croatia to model changes in sea level across the region and reconstruct past landscapes over the past 10,000 years.

— Richard S (@Richard01173388) October 31, 2026

More je u pojedinim razdobljima raslo i do 25 milimetara godišnje

Kraj posljednjeg ledenog doba donio je velike promjene u razini svjetskih mora. Kako su se ledene mase otapale, voda je postupno prekrivala sve veća područja dotadašnjeg kopna, a sjeverni Jadran bio je među područjima čiji se izgled pritom znatno promijenio.

Prema istraživanju, razina mora počela je rasti u nekoliko navrata prije nešto više od 10.000 godina. U pojedinim je razdobljima taj rast dosezao čak 25 milimetara godišnje.

Takav tempo značio je da se granica između kopna i mora mogla mijenjati tijekom razmjerno kratkog razdoblja, osobito u plitkim obalnim područjima. Nestajala su lovišta, močvare i područja na kojima su ljudi pronalazili hranu i druge prirodne resurse nužne za preživljavanje.

Istraživači su pritom identificirali tri posebno izražene faze porasta razine mora. Nakon njih uslijedilo je razdoblje relativne stabilnosti koje traje približno posljednjih 6000 godina.

Upravo je ta stabilnost bila važna za daljnji razvoj područja. Omogućila je postupno oblikovanje obale i stvaranje uvjeta u kojima su se mogla razvijati trajnija naselja i poljoprivreda.

U samo 1200 godina more se podiglo za čak osam metara

Dodatne pojedinosti o promjenama sjevernojadranske obale donosi portal Morski.hr, koji posebno ističe razdoblje između 7800. i 6600. godine prije Krista.

Tijekom tih približno 1200 godina razina mora porasla je za čak osam metara, što je imalo golem utjecaj na izgled obalnog područja.

Kopno je postupno nestajalo pod vodom, a granica između mora i kopna neprestano se pomicala. Pojedina područja neko su vrijeme bila dio obale, dok su druga kasnije završavala pod morem.

Važno je pritom naglasiti da se promjene nisu odvijale jednakom brzinom. Bilo je razdoblja u kojima je more napredovalo znatno brže, kao i razdoblja sporijih promjena. Upravo su takve oscilacije oblikovale složen mozaik obalnih područja, močvara i laguna.

Nakon novog vala porasta razine mora poslije 6000. godine prije Krista, oko 5800. godine prije Krista počelo je oblikovanje laguna i obalnog pojasa koji je postupno poprimio obilježja današnjeg sjevernog Jadrana.

Današnji krajolik tako je rezultat tisućljeća promjena, tijekom kojih je more prekrilo dijelove nekadašnjeg kopna, dok su se na drugim mjestima stvarala nova obalna staništa.

Pretpovijesni ljudi morali su napustiti poznata staništa

Porast razine mora nije značio samo promjenu geografskih obilježja. Imao je izravan utjecaj na svakodnevni život mezolitičkih zajednica lovaca i sakupljača koje su nastanjivale ta područja.

Njihov opstanak ovisio je o poznavanju okoliša, dostupnosti hrane i prirodnim resursima. Obalna područja pružala su mogućnosti za lov, ribolov i prikupljanje hrane, pa je nestanak takvih prostora značio i gubitak važnih izvora preživljavanja.

Kako je more postupno zauzimalo sve veće dijelove kopna, zajednice su se morale prilagođavati novim okolnostima. Područja na kojima su nekoć lovile, ribarile i boravile postupno su nestajala, zbog čega su ljudi morali mijenjati svoje aktivnosti i tražiti nova mjesta za život.

Kako izvještava The Guardian, takve su promjene prisiljavale pretpovijesne zajednice na prilagodbu okolišu koji se brzo mijenjao. Jedna od mogućnosti bila je preseljenje prema unutrašnjosti, dalje od područja koja je preuzimalo more.

Ipak, nije riječ samo o jednostavnom premještanju naselja. Gubitak poznatih staništa mogao je promijeniti način na koji su ljudi koristili prirodne resurse, organizirali svakodnevni život i prilagođavali se novim uvjetima.

Znanstvenici smatraju da su takvi okolišni pritisci mogli imati važnu ulogu i u kasnijem razvoju neolitičkih društava te prijelazu s lova i sakupljanja na poljoprivredu i sjedilački način života. To, međutim, ne znači da je porast mora sam po sebi uzrokovao taj prijelaz, nego da je mogao biti jedan od čimbenika koji su utjecali na prilagodbu ljudskih zajednica.

Jednu od najopasnijih namirnica jedemo svakodnevno i stalno je na akciji: Evo što se sve zapravo nalazi u njoj

Najveća tajna možda se krije ispod današnjeg Jadrana

Iako se promjene obale mogu rekonstruirati na temelju geoloških podataka, velik dio nekadašnjeg svijeta i dalje se nalazi ispod morske površine.

Podmorje sjevernog Jadrana predstavlja potencijalno iznimno vrijedno arheološko područje koje još nije u potpunosti istraženo. Ondje gdje se danas nalaze morsko dno i podvodni sedimenti nekoć su postojali krajolici kojima su se ljudi kretali, lovili, pronalazili hranu i podizali svoja privremena ili trajnija boravišta.

Zbog porasta razine mora ti su prostori postupno potopljeni. Ipak, to ne znači da su svi tragovi nekadašnjeg života nestali.

U sedimentima i potopljenim krajolicima mogli bi se nalaziti ostaci koji bi pomogli odgovoriti na pitanja o tome gdje su pretpovijesne zajednice živjele, kako su se kretale i na koji su se način prilagođavale promjenama okoliša.

Daljnja istraživanja mogla bi pružiti nove podatke o rasporedu nekadašnjih naselja, korištenju prirodnih resursa i promjenama načina života tijekom prijelaza iz mezolitika u neolitik.

Upravo je to jedna od najvažnijih poruka istraživanja: današnja obala ne otkriva cijelu povijest sjevernog Jadrana. Značajan dio tog svijeta nalazi se ispod mora koje danas zapljuskuje obale Italije, Slovenije i Hrvatske.

More je tijekom tisućljeća izbrisalo nekadašnje granice kopna, ali možda nije izbrisalo sve tragove ljudi koji su ondje živjeli. Buduća istraživanja potopljenih područja mogla bi otkriti nove pojedinosti o životu naših davnih predaka i krajoliku koji je prethodio današnjoj obali.