Prvi tiskani kalendar na hrvatskom jeziku izradio je bosanski franjevac Matija Divković, a kalendar se zvao Nauk krstjanski za narod slovinski. Tiskan je 1611. u Veneciji.

Siječanj

Jedna od teorija govori kako je siječanj dobio ime po sječi drva koja se odvija u tom razdoblju godine. Siječanj ima još nekoliko imena koji se i dalje mogu čuti u pojedinim krajevima Hrvatske, poput svičen, sičan, malobožićnjak, pavlovščak.

Veljača

Ime veljače potječe od „velji“ što znači „veći,“ a odnosi se na dane koji u veljači postaju dulji. Druga teorija govori kako „velja“ može značiti i „mijenja“ što ukazuje na promjene koje se u veljači odvijaju u prirodi. 

Ožujak

Ovaj mjesec karakteriziraju promjenjive vremenske prilike pa mu i naziv potječe od riječi „laž,“ odnosno „o(la)žujak.“ 

Travanj

Ovo je jedan od mjeseci koji ima vrlo jasno i logično ime koje dolazi od „trava“ jer je travanj zaista najzeleniji mjesec u godini. 

Svibanj

Sviba, svib ili svibovina je razgranati grm koji cvate u kasno proljeće i biljka je karakteristična za naše područje i po kojoj je mjesec svibanj dobio ime. U narodu se za svibanj mogu čuti i nazivi filipovčak zbog blagdana sv. Filipa apostola koji se u Katoličkoj crkvi obilježava 3. svibnja, zatim rožnjak i sviben, a vrlo je raširen i naziv maj. 

Lipanj

Lipanj je također jedan od mjeseci kojima je naziv vrlo jasan i logičan, a potječe od drveta lipe koja cvate u to doba godine.

Srpanj

Naziv srpnja potječe od srpa koji se koristi tijekom žetve žita koja se odvija u tom dijelu godine. 

Kolovoz

Nakon žetve u srpnju plodovi se prevoze u spremištima i tako dolazimo do naziva za kolovoz. Naime, ime je nastalo od „kola“ i „voziti“ baš zbog prijevoza uroda u spremišta. 

Rujan

Iako mnogi misle kako naziv potječe od „rujnog vina“ to nije točno. Naziv mjeseca dolazi od glagola „rjati“ koji označava glasanje jelena i ostalih životinja koje tada započinju svoj ljubavni zov. 

Listopad

Mjesec ima vrlo logičan i jasno razumljiv naziv i podrijetlo toga naziva. Drveće u listopadu odbacuje svoje lišće i to lišće pada, dakle listopad. 

Studeni

Ovaj je naziv izvorno hrvatski, a potječe od činjenice da u studenom zima kreće stezati svojim temperaturama koje su često ispod 0. Mnogi slavenski jezici poput slovačkog, češkog, poljskog i ukrajinskog za mjesec studeni koriste naziv listopad. 

Prosinac

Kako je prosinac dobio naziv najteže je odrediti, ali postoje dvije glavne teorije. Prva je kako naziv dolazi od glagola „prositi“ jer u predblagdansko vrijeme ljudi više traže milostinju, prose. Druga teorija naziv povezuje sa zimskim solsticijem (suncostajem) kada se sunce pojavi, odnosno sine pa tako dolazimo do prosin(e)ac.