Znanstvenici kuju opaki plan za odlazak na notornu Veneru: Pogledajte što žele raditi na paklenom planetu
Venera, pakleni planet, nije vruća samo temperaturom. Također je aktualna i vruća tema za proučavanje mogućnosti da ovaj svijet omotan oblakom, bude utočište za život na visokim nadmorskim visinama.
Ta perspektiva potiče prvu privatnu misiju prema Veneri, koja ima cilj otkriti znakove života u njezinim oblakom, pokušavajući otkriti dokaze organske kemije. Lansiranje misije planirano je za siječanj 2025. godine uz pomoć lansirnog vozila tvrtke Rocket Lab Electron, poduzetnika u pružanju usluga lansiranja.
Sara Seager, profesorica planetarnih znanosti na Massachusetts Institute of Technology (MIT), glavna je istraživačica Venus Life Finder, prve misije u sklopu planiranih Morning Star Missions to Venus. Prošle godine Seager i kolege, uključujući njezinog sina sa sveučilišta, objavili su istraživački rad s izazovnim naslovom: "Stability of nucleic acid bases in concentrated sulfuric acid: Implications for the habitability of Venus' clouds." Rad se pojavio u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), recenziranom časopisu Nacionalne akademije znanosti.
Što žele istražiti
"Pokušavamo istražiti mogućnost da kapi sumporne kiseline mogu podržavati biokemiju, ne našu osobnu biokemiju, već drugačiju biokemiju", rekla je Seager za Space.com. "Imamo mnogo laboratorijskih eksperimenata u tijeku, a neki dolaze do realizacije."
Kako je naznačeno u radu, Venerini oblaci sastoje se od koncentrirane sumporne kiseline. To je zla, opasna, agresivna kemikalija koja uništava većinu biokemikalija na Zemlji i smatra se opasnom za život bilo koje vrste. No, Seager i njezini istraživački partneri otkrili su da su ključne molekule potrebne za život (nukleinske kiseline) stabilne u koncentriranoj sumpornoj kiselini, napredovanjem ideje da atmosfersko okruženje Venere može podržati kompleksne kemikalije potrebne za život.
"Ne znamo je li moguća pojava života u koncentriranoj sumpornoj kiselini, ali takva mogućnost ne može se a priori isključiti. Život bi mogao koristiti koncentriranu sumpornu kiselinu kao otapalo umjesto vode i mogao je nastati u kapljicama oblaka u tekućoj koncentriranoj sumpornoj kiselini", objašnjava se u radu, prenosi Space.com.
"Naša otkrića pokazuju da složena organska kemija, uključujući nukleinske kiseline DNA, može biti stabilna u koncentriranoj sumpornoj kiselini", napominju istraživači i potiču dizajniranje misija koje izravno istražuju čestice oblaka na prisutnost organskog materijala. "Na kraju, možda će biti potrebno vratiti uzorke iz atmosfere Venere kako bismo čvrsto identificirali život, ako postoji", objašnjavaju.
'Nitko ne zna puno o toj temi'
Jedinstveni rad koji uključuje sumpornu kiselinu koja možda podržava život drugačiji od života na Zemlji uključuje Seager i njenog sina na sveučilištu, koji su stvarali smjesu sumporne kiseline, prvo kod kuće u Seagerovom domu, a sada u laboratoriju na MIT-u.
Max Seager ima 20 godina, student je treće godine Worcester Polytechnic Institute u Massachusettsu i sudjelovao je u velikom dijelu istraživanja.
"Pogotovo za studije aminokiselina, zaista smo započeli projekt aminokiselina nakon što sam slomio ruku i imao puno više vremena provesti kod kuće baveći se istraživanjem", rekao je Max Seager za Space.com. Ispostavilo se da je vrlo teško naručiti velike količine koncentrirane sumporne kiseline, rekao je, ali moguće je naručiti mnogo malih boca kako bi podržao istraživački rad.
"Mislim da je ono što se ističe u našem istraživačkom fokusu na Veneri to da gotovo nitko drugi stvarno ne zna ništa o temi sumporne kiseline kao otapala. Osim naše skupine, nekoliko drugih i nekih istraživača iz ranih 1900-ih, nitko stvarno ne zna puno o sumpornoj kiselini", rekao je Max Seager. Djelomično, ono što istraživanje čini tako nevjerojatnim, dodao je, jest njegova jednostavnost, budući da nitko nikada nije razmišljao o ovakvim studijama niti bio motiviran za njihovo provođenje.
Znanstvenici su možda pronašli pravo 'mitološko biće': Je li moguće da je otkriveno drvo koje hoda?
Na početku nove grane astrobiologije
Što se tiče interesa Maxa Seagera kao preddiplomca, razmišlja o svojoj budućnosti. Smatra da je područje astrobiologije/astrokemije vrlo privlačno i uvijek ga je intrigirala mogućnost života drugdje, "posebno ako postoji mogućnost, iako mala, pronalaska života tako blizu Zemlji!"
U istraživanju koje je vodio Max Seager za posebnu kolekciju istraživanja Venere, on i drugi istraživači navode: "Stojimo na početku nove grane astrobiologije i nove grane organske kemije."
Ovo novo istraživanje objavljeno je u časopisu Astrobiology i predstavlja "poziv na djelovanje" - proučavanje organske kemije u alternativnim otapalima od vode, "što je ključno za stvarno razumijevanje opsega stanišnosti u Galaksiji", zaključuju.