Znanstvenici misle da su pronašli Noinu arku: Pazite gdje se nalazi i pogledajte kolika je

Prema biblijskoj priči, Noina arka spasila je čovječanstvo i životinje od potpunog uništenja tijekom velikog potopa. Sada, 5.000 godina nakon što su se vode navodno povukle, skupina znanstvenika tvrdi da je pronašla mjesto na kojem se slavna arka mogla zaustaviti.
Međunarodni istraživački tim vjeruje da je formacija Durupinar, 30 kilometara južno od planine Ararat u Turskoj, zapravo okamenjeni ostaci drvenog broda. Ova geološka struktura, duga 163 metra, sastoji se od vrste željezne rude poznate kao limonit, a mnoge je godinama intrigirala zbog svog oblika i dimenzija koje odgovaraju biblijskom opisu arke.
Povijesni tragovi potopa
Najnovija istraživanja otkrivaju da je ovo područje doista bilo pogođeno velikim poplavama prije otprilike 5.000 godina, što se podudara s biblijskim prikazom potopa koji se, prema nekim tumačenjima, dogodio između 3000. i 5500. pr. Kr.
„Naše studije pokazuju da je ovo područje bilo naseljeno u tom razdoblju i da je u nekom trenutku bilo prekriveno vodom, što pojačava mogućnost da se ovdje dogodio katastrofalan događaj velikih razmjera“, navode istraživači.
Od 2021. godine, suradnjom Sveučilišta Istanbul Technical, Agri Ibrahim Cecen i američkog Sveučilišta Andrews, provodi se detaljna analiza ovog lokaliteta u sklopu istraživačkog projekta Mount Ararat and Noah’s Ark Research Team. Tijekom 7. međunarodnog simpozija o planini Ararat i Noinoj arci, znanstvenici su predstavili dokaze koji bi mogli potkrijepiti teoriju da je Durupinar doista drevni brod.
Geološki dokazi i analize uzoraka
Stručnjaci su prikupili 30 uzoraka tla i stijena iz formacije Durupinar te ih poslali na analizu na Tehničko sveučilište u Istanbulu. Testovi su otkrili prisutnost glinastih materijala, morskih sedimenata i čak fosiliziranih ostataka morskih organizama poput mekušaca.
Datiranje ovih uzoraka pokazalo je starost između 3.500 i 5.000 godina, što sugerira da su Durupinar i okolno područje u tom razdoblju bili prekriveni vodom – što se vremenski poklapa s biblijskim prikazom potopa.
Prema doslovnim tumačenjima Biblije, svijet je bio prekriven vodom tijekom kalkolitika, razdoblja koje je trajalo od 5500. do 3000. pr. Kr. Vodeći istraživač, profesor Faruk Kaya, izjavio je: „Prema početnim rezultatima, vjeruje se da je u ovoj regiji bilo ljudskih aktivnosti još od kalkolitskog razdoblja.“ Ako se ova hipoteza potvrdi, mogla bi dodatno osnažiti tezu da je upravo Durupinar mjesto na kojem se Noina arka zaustavila nakon potopa.
Dimenzije i lokacija – ključne sličnosti
Osim geoloških dokaza, ključni argumenti u korist teorije o Noinoj arci uključuju oblik i dimenzije Durupinara. U Bibliji, Bog zapovijeda Noi da izgradi brod dužine „tristo lakata, širine pedeset lakata i visine trideset lakata“. Iako su biblijske mjere teške za precizno prevođenje, neki znanstvenici koriste egipatski lakat (52,4 cm), što bi značilo da je arka bila dugačka 157 metara. Durupinar, s duljinom od 163 metra, gotovo u potpunosti odgovara ovom opisu.
Također, Biblija navodi da je arka pristala na „gorju Araratu“. Planina Ararat, najviši vrh Turske, udaljena je samo 30 kilometara od Durupinara, što dodatno pojačava teoriju da je ova formacija mogući ostatak drevnog broda. Još od njezina otkrića 1948. godine, ovi faktori naveli su mnoge istraživače da vjeruju kako je Durupinar zapravo fosilizirana Noina arka.
Skeptičan pogled geologa
Unatoč uzbuđenju oko novih otkrića, znanstvena zajednica i dalje je podijeljena. Profesor Faruk Kaya priznaje: „Na temelju trenutnog datiranja, ne možemo sa sigurnošću reći da je brod ovdje.“
Mnogi geolozi odbacuju ideju da je Durupinar povezan s Noinom arkom. Profesor Lorence Collins sa Sveučilišta California State Northridge objavio je 2016. rad u kojem tvrdi da je ova formacija zapravo prirodni geološki fenomen.
Collins ističe da je struktura Durupinara rezultat erozije okolnog kamenja uslijed klizišta, a ne fosilizirani ostatak broda. Osim toga, u svom zasebnom istraživanju, naglašava da geološki dokazi pokazuju kako je navodna „arka“ mnogo starija od slojeva nanosa koji su rezultat poplava. Konačno, kako mnogi stručnjaci upozoravaju, drvo se ne može pretvoriti u kamen u razdoblju od samo 5.000 godina – za taj proces su potrebni milijuni godina.
Budućnost istraživanja
Iako konačni dokazi još nisu pronađeni, istraživački tim Mount Ararat and Noah’s Ark Research Team nastavlja s analizama i prikupljanjem sredstava za daljnje iskopavanje.
Osim toga, planira se izgradnja posjetiteljskog centra na lokalitetu Durupinar, kako bi se turistima omogućio bolji uvid u jedno od najintrigantnijih mogućih otkrića u modernoj arheologiji. Dok se znanstvenici ne slože oko konačne istine, potraga za Noinom arkom i dalje ostaje jedna od najvećih misterija povijesti.