Prema najnovijem istraživanju provedenom u Sjedinjenim Američkim Državama, smeđa riža sadrži više arsena nego bijela riža. Na prvi pogled, ova informacija može izazvati zabrinutost – jer arsen je poznat toksin – no autori studije ističu kako razine pronađene u smeđoj riži nisu opasne za ljudsko zdravlje.

Da bismo razumjeli ovu temu, važno je prisjetiti se osnovnog pravila toksikologije: „doza čini otrov“. Drugim riječima, čak i potencijalno štetne tvari mogu biti bezopasne – ili čak korisne – ako se konzumiraju u vrlo malim količinama.

Arsen se prirodno nalazi u tlu i vodi te se posljedično može pronaći u mnogim namirnicama, uključujući rižu. No, količina arsena u smeđoj riži je daleko ispod razine koja bi se smatrala rizičnom za zdravlje, naglašava studija. Ono što je zaista važno jest koliko često se ta namirnica konzumira i u kojim količinama.

Za većinu ljudi, izloženost arsenu kroz smeđu rižu je minimalna i ne predstavlja razlog za zabrinutost.

Pravi problem

U zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, manje od jednog na tisuću ljudi u potpunosti slijedi nacionalne prehrambene smjernice. To znači da velika većina ne unosi dovoljno voća, povrća i cjelovitih žitarica – a upravo je to daleko veći javnozdravstveni problem.

Loša prehrana globalno uzrokuje više bolesti i preuranjenih smrti nego pušenje ili konzumacija alkohola. Dva najvažnija prehrambena čimbenika rizika? Pretjeran unos soli i nedostatak cjelovitih žitarica u prehrani.

Kardiovaskularne bolesti – vodeći uzrok smrti u svijetu – godišnje odnose oko 20 milijuna života. Tijekom pandemije COVID-19, ove bolesti ostale su smrtonosnije od samog virusa. Jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje rizika jest povećanje unosa cjelovitih žitarica.

Ne bojte se smeđe riže

Dakle, iako je točno da smeđa riža sadrži više arsena nego bijela, izbjegavanje nje (ili drugih cjelovitih žitarica) može predstavljati veći zdravstveni rizik. Osim smeđe riže, postoje brojne druge opcije: zob, kvinoja, ječam, integralna tjestenina i kruh.

Ako imate mogućnost izbora, vrijedi razmisliti kako vaše prehrambene navike odgovaraju preporučenim nacionalnim smjernicama. Ako se već hranite uravnoteženo – nastavite tako. Ako ne, male promjene mogu značiti puno: zamijenite nekoliko namirnica za njihove cjelovite verzije i smanjite unos soli.