U njemu se čuva sve – od jutarnjeg mlijeka do ostataka večere – i bez njega ne bismo mogli ni zamisliti normalno funkcioniranje doma. No, iako nas štiti od kvarenja hrane, može postati i žarište za razvoj bakterija, pogotovo ako se zanemari jedna ključna stavka – temperatura.

Moderne tehnologije omogućile su da današnji hladnjaci imaju razne pametne funkcije – od kontrole zaliha do prikazivanja vijesti – ali ni jedna od njih nije važnija od jednostavne, osnovne uloge: da hranu drži dovoljno hladnom.

Ipak, u mnogim domovima hladnjaci zapravo ne rade optimalno. Istraživanja pokazuju da prosječna unutarnja temperatura često prelazi sigurnih 5°C, a ponekad doseže čak i 15°C. Takvi uvjeti mogu biti idealni za razmnožavanje bakterija, koje prijete sigurnosti hrane, piše Science Alert.

Ne vjerujte biranju "hladnoće" na brojčaniku

Jedan od problema leži u tome što su brojčanici na hladnjacima često neprecizni, a većina ljudi ne zna točno što pojedina razina zapravo znači. Osim toga, svaki put kad se vrata hladnjaka otvore, topliji zrak ulazi unutra i narušava temperaturu – pogotovo ako se predugo premišljamo što ćemo pojesti.

Još jedan čest problem: hladnjak nije jednako hladan u svim dijelovima. Stražnji dio je najhladniji, dok su vrata najtoplija. Zato je ključno pravilno rasporediti hranu. Mlijeko, sirovo meso i riba trebali bi biti što bliže stražnjem dijelu, dok su vrata idealna za maslac, sokove ili pića.

Jednostavni trikovi za sigurniju hranu

Evo nekoliko korisnih navika koje mogu pomoći da vaš hladnjak postane pouzdaniji saveznik:

Ne držite vrata otvorena predugo. Planirajte što ćete uzeti.

Koristite unutarnje termometre. Stavite ih na više mjesta u hladnjaku kako biste znali točnu temperaturu.

Pazite na čistoću brtvila. Prljave ili oštećene brtve mogu narušiti zatvorenost vrata i temperaturu.

Ne pretrpavajte. Hladnjak koji je otprilike 75% pun omogućuje bolju cirkulaciju zraka.

Listerija i druge nevidljive opasnosti

I dok hladnoća usporava rast većine bakterija, neke, poput Listerie monocytogenes, mogu preživjeti pa čak i napredovati u hladnim uvjetima. Posebno su ugrožene trudnice, starije osobe i oni s oslabljenim imunitetom. Listerija se može naći u namirnicama poput mekih sireva, dimljene ribe, gotovih sendviča i unaprijed zapakiranog voća.

Zato se preporučuje sljedeće:

Sirovo meso i ribu držite na donjoj polici, gdje neće doći u kontakt s drugom hranom.

Odvojite sirovu od gotove hrane.

Jednom izvađena hrana iz hladnjaka treba se pojesti unutar četiri sata.

Perite ruke temeljito prije i poslije rukovanja hranom.

Pridržavajte se uputa za pripremu hrane.

Ovaj predmet iz doba Jugoslavije danas vrijedi oko 150 eura: Provjerite imate li ga kod kuće

Hladnjak vas ne smije varati – ni mirisom

Na kraju, jedna važna stvar: nemojte se oslanjati samo na test njuškanja. Hrana može izgledati i mirisati normalno, a da ipak sadrži štetne bakterije. Bolje je igrati na sigurno nego riskirati probavne tegobe – ili nešto gore.

Briga o hladnjaku ne mora biti komplicirana, ali itekako može utjecati na vaše zdravlje i sigurnost. A ostatke piletine? Ako su već par dana u kutu hladnjaka – bolje ih se riješiti nego kasnije žaliti.