Istraživači zapanjeni otkrićem na dnu Pacifika: Pronašli divovski 'Izgubljeni grad' koji krije tajnu postanka života

Dubine oceana i dalje su najveća nepoznanica na našem planetu. No, kineski su znanstvenici upravo otkrili divovski, dosad nepoznati podvodni sustav u Tihom oceanu koji bi mogao rasvijetliti tajnu postanka života na Zemlji!
Kineski su istraživači na dnu Tihog oceana otkrili divovski, dosad nepoznati hidrotermalni sustav nazvan Kunlun. Smješten sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje, Kunlun se sastoji od 20 velikih kratera, od kojih je najveći širok oko 1800 metara i dubok 130 metara. Ovi su krateri grupirani u ono što su istraživači nazvali "cijevna skupina", a iz njih izlaze goleme količine vodika.
Kunlun je sličan hidrotermalnom polju poznatom kao "Izgubljeni grad", koje se nalazi u Atlantiku. Ipak, Kunlun ima nekoliko jedinstvenih značajki, uključujući svoju izvanrednu veličinu. Kunlun se proteže na površini od oko 11 četvornih kilometara, što ga, prema studiji objavljenoj 8. kolovoza u časopisu Science Advances, čini stotine puta većim od "Izgubljenog grada".

Mjesto gdje je moguć život bez sunca
Sustav Kunlun nudi znanstvenicima novi uvid u serpentinizaciju dubokog mora, proces u kojem morska voda kemijski reagira s plaštnim stijenama ispod morskog dna, stvarajući serpentine minerale i oslobađajući vodik. Istraživači vjeruju da mogu proučavati potencijalne veze između tih emisija vodika i nastanka života u Kunlunu.
Prema izjavi Kineske akademije znanosti, smatra se da sustav sadrži tekućine bogate vodikom, slične kemijskom okruženju rane Zemlje. "Ono što je posebno intrigantno jest njegov ekološki potencijal", rekao je suautor studije Weidong Sun, profesor s Instituta za oceanologiju Kineske akademije znanosti. "Promatrali smo raznolik život dubokog mora kako ovdje buja – škampe, čučave jastoge, moruzgve i cjevaste crve – vrste koje možda ovise o kemosintezi pogonjenoj vodikom", dodao je.
Naime, sunčeva svjetlost ne dopire do dubokog oceana, pa se život na morskom dnu ne može koristiti fotosintezom. Stoga se neki oblici života u dubokom oceanu oslanjaju na kemosintezu, koja uključuje korištenje kemikalija poput vodika kao izvora energije za stvaranje hrane. Mjereći koncentracije vodika u Kunlunovim hidrotermalnim tekućinama, istraživači su procijenili da polje proizvodi više od 5% svjetske podmorske proizvodnje neživog vodika.

Rušenje pretpostavki i nevjerojatna lokacija
Istraživački tim predložio je da se cijevna skupina koju su dokumentirali formirala u fazama. Prvo se vodik nakupljao ispod površine i izbijao u velikim eksplozijama. Zatim su se formirale pukotine duž rubova i dna nastalih struktura, što je pokrenulo daljnje intenzivne erupcije. Ove bi se pukotine zatim polako blokirale stvaranjem minerala, omogućujući ponovno nakupljanje vodika.
Kunlun se razlikuje od uobičajenih vulkanskih hidrotermalnih sustava koji se nalaze na granicama ploča. Ti sustavi često imaju strukture nalik dimnjacima, poput crnih pušača, koji su izuzetno vrući, s temperaturama oko 400 Celzijevih stupnjeva. Sustavi serpentinizacije poput Kunluna i "Izgubljenog grada" hladniji su, s temperaturama ispod 90 Celzijevih stupnjeva.
Kunlun nije samo veći od "Izgubljenog grada", već se nalazi i na neobičnijoj lokaciji. "Izgubljeni grad" je blizu srednjooceanskog grebena, dok je Kunlun u unutrašnjosti svoje ploče, daleko od bilo kakvog grebena.
"Sustav Kunlun ističe se iznimno visokim protokom vodika, razmjerom i jedinstvenim geološkim okruženjem", rekao je Sun. "To pokazuje da se stvaranje vodika pogonjeno serpentinizacijom može dogoditi daleko od srednjooceanskih grebena, što dovodi u pitanje dugotrajne pretpostavke."
Znanstvenik tvrdi da je konačno riješio misterij Bermudskog trokuta: 'Brodovi tonu u dvije minute!'
Znanstvenici došli do jezovitog saznanja o postojanju čovječanstva: 'Mi smo zarobljeni'