U pregledu više od stotinu godina znanstvenih radova, eksperimenata na životinjama i medicinskih slučajeva, neuroznanstvenik dr. Peter Coppola došao je do zaključka da najstariji dijelovi mozga mogu biti dovoljni za stvaranje svijesti.

“Ti izvještaji snažan su dokaz koji sugerira da možda najstariji dijelovi mozga jesu dovoljni za osnovnu svijest. To može utjecati na brigu o pacijentima, ali i na način na koji promišljamo o pravima životinja. Zapravo, svijest bi mogla biti puno raširenija nego što mislimo,” napisao je Coppola za The Conversation.

Evolucijska arhitektura mozga

Ljudski mozak funkcionira poput ruskih babuški – s novijim dijelovima izvana i drevnima smještenima dublje u središtu. Kora (cortex), najmlađi evolucijski dio, povezuje se s razmišljanjem, pamćenjem, učenjem i rješavanjem problema.

Subkorteks, star preko 500 milijuna godina, zadužen je za osnovne nagone poput gladi, žeđi, boli, užitka i straha.

Znanstvenici su dugo smatrali da je neokorteks ključan za svijest, dok je subkorteks viđen samo kao “struja” koja pokreće sustav, ali sama po sebi ne stvara iskustvo. Coppola, međutim, tvrdi da je ta uloga starijih dijelova mozga ozbiljno podcijenjena.

Eksperimenti koji mijenjaju percepciju

Coppola se osvrnuo na brojne stimulacijske studije u kojima se električnim impulsima ili magnetima potiču različiti dijelovi mozga.

Poremećaji u neokorteksu mijenjaju percepciju sebstva, izazivaju halucinacije ili utječu na prosudbu.

No, stimulacija dubljih regija imala je još dramatičnije posljedice: izazivala je depresiju, buđenje majmuna iz anestezije ili pak trenutni gubitak svijesti kod miševa.

Čak i mali mozak (cerebellum), za koji se dugo smatralo da nema nikakve veze sa sviješću, pokazao je utjecaj na percepciju.

Što pokazuju oštećenja mozga?

Dr. Coppola proučio je i medicinske slučajeve kod ljudi i životinja.

Oštećenja kore mijenjaju kvalitetu svijesti, no oštećenja subkorteksa gotovo uvijek dovode do potpunog gubitka svijesti – kome ili smrti.

Posebno su intrigantni slučajevi djece rođene s hidranencefalijom, bolešću koja uzrokuje nedostatak gotovo cijele kore. Prema medicinskim udžbenicima, ta djeca trebala bi biti u trajnom vegetativnom stanju, no izvještaji pokazuju da su mogla izražavati emocije, igrati se, prepoznavati ljude i uživati u glazbi.

Još ekstremniji su eksperimenti na životinjama. Čak i nakon potpunog uklanjanja neokorteksa, štakori, mačke i majmuni pokazivali su emocije, brinuli se za mladunce, njegovali se i učili – što ukazuje da je subkorteks dovoljan za određenu razinu svjesnog iskustva.

Gušterski mozak kao temelj, kora kao nadogradnja

Dr. Coppola naglašava da to ne znači da kora i neokorteks nisu važni. Oni proširuju i obogaćuju temeljnu svijest koju generira subkorteks.
“Noviji dijelovi mozga – kao i mali mozak – nadograđuju osnovne građevne blokove svijesti i dodaju jezik, moralno rasuđivanje, osjećaj identiteta i kreativnost koji čine ljudsku svijest jedinstvenom,” pojasnio je Coppola.

Drugim riječima, ljudska svijest možda nastaje iz primitivnih dijelova mozga, ali se obogaćuje i razvija kroz evolucijski novije strukture.

Ako je Coppola u pravu, to bi značilo da je svijest starija i puno rasprostranjenija nego što se ikada vjerovalo. To otvara nova pitanja o pravima životinja, medicinskoj skrbi, ali i o samoj definiciji ljudskog iskustva.

Otkrivena nova struktura u ljudskom mozgu: Znanstvenici vjeruju da bi mogla čuvati naša sjećanja

Znanstvenici tvrde: Ljudski mozak postiže vrhunac u ovoj dobi – a nije kada mislite

Znanstvenici otkrili da se u ljudima nalazi još jedan mozak: Iznenadit će vas gdje je smješten