Ispostavlja se da pomaganje drugima, bilo kroz volontiranje ili male svakodnevne geste, može usporiti kognitivni pad i do 20 posto!

Pomaganje drugima – novi ključ zdravog mozga

Redovito pomaganje drugima moglo bi biti jednako važno za zdravlje mozga kao i tjelovježba, dobar san ili uravnotežena prehrana. Na to ukazuje nova studija istraživača sa Sveučilišta u Teksasu u Austinu i Sveučilišta u Massachusettsu u Bostonu, koji su analizirali podatke više od 30.000 odraslih osoba srednje i starije dobi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Rezultati su bili iznenađujući: osobe koje su redovito pomagale drugima – bilo kroz formalno volontiranje ili neformalno pomaganje susjedima, prijateljima i obitelji – pokazale su sporiji kognitivni pad od 15 do 20 posto u usporedbi s onima koji to nisu činili.

Ova naizgled bezopasna hrana koju jedemo svaki dan drastično diže šećer: 'Gore je od kolača'

I mali činovi dobrote mogu napraviti veliku razliku

Pomaganje drugima ne mora značiti velika djela. Dovoljno je dva do četiri sata tjedno pomaganja u svakodnevnim situacijama – primjerice, vožnja nekoga do liječnika, čuvanje djece, pomaganje u vrtu ili čak priprema poreznih prijava.

„Smatra se da neformalno pomaganje ima manje zdravstvenih koristi zbog nedostatka društvenog priznanja,“ rekao je Se Hwang Han, izvanredni profesor ljudskog razvoja i obiteljskih znanosti na Sveučilištu u Teksasu i glavni autor studije.
„Bilo je ugodno iznenađenje otkriti da pruža kognitivne koristi usporedive s formalnim volontiranjem.“

Dokazano: koristi se gomilaju tijekom godina

Studija, objavljena u časopisu Social Science & Medicine, koristila je longitudinalne podatke iz nacionalne studije o zdravlju i mirovini iz 1998. godine. Analiza je uključivala širok raspon čimbenika poput obrazovanja, mentalnog i fizičkog zdravlja te imovinskog statusa.

Han pojašnjava: „Svakodnevni činovi podrške – bilo organizirani ili osobni – mogu imati dugotrajne kognitivne učinke. Ono što me posebno impresioniralo jest to da se koristi ne javljaju samo kratkoročno, već se povećavaju s vremenom i kontinuiranim angažmanom.“

Povlačenje iz pomaganja – rizik za mozak

Podaci su pokazali i suprotnu stranu: potpuno povlačenje iz aktivnosti pomaganja povezano je s bržim kognitivnim propadanjem.
„To naglašava koliko je važno da starije osobe ostanu aktivne i angažirane u nekom obliku pomaganja što je dulje moguće,“ ističe Han, „uz odgovarajuću podršku i prilagodbe.“

Niste svjesni što se događa s vašim tijelom kad svaki dan jedete češnjak, učinci će vas zaprepastiti

Zašto to funkcionira?

Iako točni biološki mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni, istraživači vjeruju da pomaganje drugima potiče društvenu povezanost, smanjuje osjećaj usamljenosti i potiče pozitivne emocije – sve faktore koji dokazano pridonose zdravlju mozga.