Novo istraživanje iz Indonezije izazvalo je pravu buru u znanstvenoj zajednici nakon što je sugeriralo da bi jedna „piramida“ mogla biti starija čak i od 25 tisuća godina – daleko prije nego što su, prema dosadašnjim spoznajama, ljudi uopće gradili složene strukture. No dok autori studije govore o revolucionarnom otkriću, ugledni arheolozi upozoravaju: dokazi su, blago rečeno, upitni.

Gunung Padang protiv Džoserove piramide

Guinnessova knjiga rekorda i dalje kao najstariju piramidu na svijetu navodi Džoserovu stepenastu piramidu u Egiptu, sagrađenu oko 2630. godine prije Krista. Međutim, znanstveni rad objavljen u listopadu u časopisu Archaeological Prospection dovodi tu tvrdnju u pitanje.

Prema autorima studije, jedan od slojeva nalazišta Gunung Padang u Indoneziji mogao bi potjecati iz razdoblja oko 25.000 godina prije Krista. Ako bi se ta teza potvrdila, značilo bi da su ljudi gradili monumentalne strukture još u doba posljednjeg ledenog doba – tisućama godina prije pojave poljoprivrede, piše Indy100.

Stručnjak 'popljuvao' omiljeni doručak Hrvata pa otkrio što trebamo jesti ujutro: 'To je najbolja opcija'

Što tvrde autori istraživanja?

Istraživanje je vodio Danny Hilman Natawidjaja iz Indonezijskog instituta za znanosti. U radu se navodi da se „jezgra piramide sastoji od pomno isklesane masivne andezitne lave“, dok se najstariji građevinski element opisuje kao struktura koja je „vjerojatno nastala kao prirodno brdo lave prije nego što je isklesana, a zatim arhitektonski obavijena“.

Autori ističu da njihovi nalazi upućuju na iznenađujuće napredne građevinske vještine u prapovijesnom razdoblju. „Ova studija baca svjetlo na napredne zidarske sposobnosti koje datiraju još iz posljednjeg ledenjačkog razdoblja“, navodi se u radu.

Takvi zaključci, prema autorima, ozbiljno dovode u pitanje ustaljeno uvjerenje da su se ljudska civilizacija i složene građevinske tehnike pojavile tek s razvojem poljoprivrede prije otprilike 11.000 godina.

Kao dodatni argument navode i druga nalazišta, među njima i Göbekli Tepe u Turskoj, za koje tvrde da također sugeriraju postojanje naprednih građevinskih praksi u razdoblju prije organizirane poljoprivrede.

“Izvanredne vještine” ili prirodna formacija?

Prema istraživačkom timu, graditelji Gunung Padanga morali su posjedovati „izvanredne zidarske sposobnosti“. No upravo ta tvrdnja izazvala je snažne reakcije dijela znanstvene zajednice.

Britanski arheolog Flint Dibble sa Sveučilišta u Cardiffu za časopis Nature otvoreno je doveo u pitanje znanstvenu utemeljenost rada. Izjavio je da je „iznenađen što je studija uopće objavljena u tom obliku“, naglašavajući da ne vidi jasne dokaze da su zakopane strukture rezultat ljudskog djelovanja.

„Materijal koji se kotrlja niz brdo u prosjeku će se orijentirati“, rekao je Dibble, dodajući da ne postoje tragovi obrade ni bilo kakvi pokazatelji koji bi upućivali na ljudsku ruku.

Dodatne sumnje i manjak arheoloških tragova

Sličan stav iznio je i Bill Farley, arheolog sa Sveučilišta Southern Connecticut State. On upozorava da uzorci tla iz Gunung Padanga, iako datirani na oko 27.000 godina, ne sadrže elemente koji bi se očekivali na mjestu ljudske aktivnosti.

Prema njegovim riječima, nedostaju ključni tragovi poput ostataka ugljena, kostiju ili drugih materijala koji bi upućivali na ljudsko naseljavanje ili gradnju u tom razdoblju.

Hrvati gotovo nikada ne piju ovaj čaj, a žalosno je što propuštaju: Sprječava vrlo opasnu bolest

Autori ne odustaju: “Otvoreni smo za nova istraživanja”

Danny Hilman Natawidjaja odbacio je kritike tvrdeći da njegov tim ne bježi od dodatnih provjera. Poručio je da su „stvarno otvoreni za istraživače iz cijelog svijeta koji bi željeli doći u Indoneziju i provesti vlastita istraživanja na Gunung Padangu“.

U međuvremenu, suurednik časopisa Archaeological Prospection potvrdio je da je pokrenuta interna istraga vezana uz objavljeni rad, što dodatno naglašava osjetljivost i kontroverznost cijelog slučaja.