Čovjek koji je desetljećima proučavao tzv. plave zone – dijelove svijeta u kojima ljudi najčešće dožive stotu – tvrdi da upravo jutarnji obrok može biti ključ dugog i zdravog života. I ne, ne izgleda ni približno onako kako većina zamišlja.

Što su plave zone i zašto su važne?

Dan Buettner svjetsku je slavu stekao istražujući regije u kojima ljudi ne samo da žive dulje, nego i zadržavaju vitalnost do duboke starosti. Okinawa u Japanu, Sardinija u Italiji i Ikaria u Grčkoj samo su neka od mjesta gdje je dugovječnost pravilo, a ne iznimka. Upravo ondje Buettner je tražio odgovor na pitanje koje zanima cijeli svijet: što ti ljudi rade drugačije?

Jedan od prvih odgovora dočekao ga je već ujutro – za doručkom.

Doručak stogodišnjaka nema veze s onim što jedemo mi

U plavim zonama jutarnji obrok daleko je od klasične zapadnjačke slike. Umjesto jaja, slanine i industrijskih žitarica, dan započinje jednostavnom, biljnom hranom bogatom vlaknima. U tim krajevima često se jedu mahunarke s rižom, cjelovite žitarice, povrtne juhe poput minestronea, tost s avokadom, masline, lokalni med i biljni čajevi.

Buettner je više puta istaknuo da i sam dan započinje upravo juhom od minestronea, bogatom povrćem i mahunarkama, jer takav obrok pruža dugotrajan osjećaj sitosti i stabilnu energiju bez naglih oscilacija šećera u krvi.

Hrvati gotovo nikada ne piju ovaj čaj, a žalosno je što propuštaju: Sprječava vrlo opasnu bolest

Zašto klasičan “proteinski” doručak nije dobar izbor?

Prema Buettneru, problem s doručkom kakav dominira zapadnim svijetom leži u njegovu sastavu. Jaja i slanina sadrže visoke količine zasićenih masti, dok su industrijske žitarice često prepune dodanog šećera i aditiva. Takva kombinacija uzrokuje nagli skok šećera u krvi, nakon kojeg brzo slijedi pad energije i osjećaj gladi.

Dugoročno, takav obrazac prehrane otežava kontrolu tjelesne težine i povećava rizik od metaboličkih problema. Upravo zato stanovnici plavih zona već desetljećima biraju jednostavne, prirodne i pretežno biljne doručke, uz koje ostaju aktivni i u poznim godinama.

Kako izgleda doručak za dug život?

Buettnerova poruka nije dijeta, nego stil života. Doručak koji potiče dugovječnost temelji se na hrani bogatoj vlaknima, kombinaciji mahunarki, cjelovitih žitarica i povrća. Juha od minestronea, kaša od cjelovitih žitarica ili jednostavan tost s avokadom primjeri su obroka koji se redovito pojavljuju na stolovima stogodišnjaka.

Ljevoruki ljudi imaju jednu zajedničku osobinu koju nema nitko drugi na svijetu: Takvi se i rađaju

Jednako je važno ono što se izbjegava – prerađena hrana, bijeli šećer, slanina i masni mesni proizvodi. Uz prehranu, Buettner naglašava i svakodnevnu tjelesnu aktivnost, čak i kratku šetnju od dvadesetak minuta, kao dio rutine koja se prakticira cijeli život.

Dugovječnost nije dijeta, nego navika

Zaključak do kojeg je Dan Buettner došao nakon desetljeća istraživanja jasan je: tajna dugog i zdravog života ne krije se u restriktivnim dijetama ili skupim supernamirnicama, već u dosljednoj, jednostavnoj prehrani na biljnoj bazi i svakodnevnim navikama koje se njeguju godinama. A sve, kako se čini, počinje – doručkom.