Kada većina ljudi razmišlja o zdravoj prehrani, pred očima im se najčešće pojavi tanjur prepun zelene salate. Iako su police trgovina prepune raznovrsnog povrća, velik dio nutritivno najbogatijih namirnica rijetko se pojavljuje u svakodnevnim obrocima. Većina se ljudi drži istog obrasca, birajući salatu, mrkvu, brokulu ili špinat, dok povrće s posebnim i jedinstvenim zdravstvenim prednostima ostaje zanemareno.

Autor teksta, kardiovaskularni kirurg Steven Gundry, ističe kako svojim pacijentima redovito savjetuje da izađu iz okvira osnovnih izbora. Uvođenjem manje poznatih, ali izrazito hranjivih vrsta povrća u prehranu moguće je snažno podržati zdravlje crijeva, dugovječnost i opću vitalnost organizma. Prema njegovim riječima, upravo su te namirnice jedan od najsnažnijih alata za obnovu i zaštitu tijela na staničnoj razini.

Topinambur – neugledan, ali iznimno moćan saveznik crijeva

Jeruzalemska artičoka, poznata i kao topinambur ili sunčoka, možda ne izgleda privlačno, ali predstavlja pravu riznicu za zdravlje probavnog sustava. Riječ je o jednom od najbogatijih prirodnih izvora inulina, prebiotičkog vlakna koje hrani korisne bakterije u crijevima. Kada te bakterije napreduju, proizvode spojeve poput butirata, koji pomaže u očuvanju crijevne sluznice i regulaciji upalnih procesa. Zdrav mikrobiom, kako se navodi, povezan je s boljom probavom, jačim imunitetom, pa čak i s regulacijom raspoloženja.

Svi su uvjereni da je ovo povrće zdravo, zapravo je jedno od najopasnijih: Prepuno je pesticida

Bamija – podcijenjena namirnica s moćnim zaštitnim učinkom

Iako mnogima djeluje sluzavo i neprivlačno, bamija je daleko od bezvrijedne. Autor naglašava da je bogata polifenolima, vlaknima i spojevima koji mogu pomoći u snižavanju razine šećera u krvi. Posebno ističe njezinu sposobnost „zarobljavanja“ lektina, čime se probavnom sustavu olakšava obrada potencijalno štetnih tvari iz drugih namirnica. Time bamija štiti crijevnu barijeru, smanjuje probavni stres i istovremeno pruža snažnu antioksidativnu zaštitu stanicama. Dodaje i da postoje načini pripreme, poput pečenja na visokoj temperaturi, koji uklanjaju sluz, a zadržavaju sve zdravstvene prednosti.

Radič – gorki okus koji potiče probavu i štiti stanice

Radič se često zamjenjuje s crvenim kupusom, no zapravo je riječ o vrsti cikorije. Njegov gorak okus upravo je razlog zbog kojeg ga autor preporučuje. Gorko povrće potiče probavu, pomaže u smanjenju žudnje za šećerom i obiluje polifenolima koji se bore protiv oksidativnog stresa. Radič sadrži i antioksidanse koji štite mitohondrije, takozvane energetske tvornice stanica, a pritom podržava ravnotežu šećera u krvi i zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Korijen celera – skrivena zamjena za krumpir

Većina ljudi koristi stabljiku celera, dok zadebljani korijen, poznat kao celerijak, ostaje zanemaren. Prema navodima iz teksta, riječ je o pravom skrivenom dragulju. Ima manje ugljikohidrata od krumpira, bogat je vlaknima te dobar izvor vitamina K i važnih minerala. Autor ističe da je celerijak osobito koristan kao zamjena za povrće bogato škrobom. Pire, pečen ili zapečen, pruža teksturu utješne hrane, ali s blažim učinkom na razinu šećera u krvi.

Hrvati su nepravedno zapostavili ovo čudesno povrće: Jako je važno kako ga pripremate

Jicama – hrskava i osvježavajuća alternativa industrijskim grickalicama

Jicama, poznata i kao meksički jam-grah, hrskavo je korjenasto povrće s niskim udjelom šećera i visokim udjelom vlakana, osobito inulina koji podupire zdravlje crijeva. Osim toga, sadrži vitamin C, minerale i doprinosi hidrataciji organizma, što je čini izvrsnom alternativom prerađenim grickalicama. Blagi okus i ugodna tekstura olakšavaju njezino dodavanje salatama, kupusnjačama ili povrtnim platama. Autor spominje i vlastite omiljene načine konzumacije, uključujući jicamu narezanu na štapiće uz guacamole, naribanu u salatu ili čak pripremljenu kao „pomfrit“.

Mali koraci prema velikim promjenama u zdravlju

Na kraju se naglašava kako je prije većih promjena u prehrani važno posavjetovati se s liječnikom. Kao jednostavan, ali učinkovit cilj, autor preporučuje uvođenje barem jedne nove vrste povrća tjedno. Time kupovina namirnica postaje zanimljiva potraga, a postoji velika vjerojatnost da će ljudi ne samo otkriti nove okuse, nego i osjetiti konkretna poboljšanja u vlastitom zdravlju i općem stanju organizma.