S ovim pecivom mnogi Hrvati započinju dan: Stručnjaci tvrde da je nezdravije od bijelog kruha

Iako se često doživljava kao „lakša“ opcija od bijelog kruha, riječ je o kombinaciji rafiniranog brašna i industrijskih masti koja snažno utječe na razinu šećera u krvi i rad gušterače.
Za razliku od kruha, koji je već godinama na lošem glasu zbog visokog glikemijskog indeksa, proizvodi od lisnatog tijesta često sadrže dodatne problematične sastojke. Uz bijelo brašno, tu su margarin ili hidrogenirane masti te razni aditivi koji produljuju svježinu. Takva kombinacija dovodi do brzog skoka glukoze u krvi, nakon čega slijedi nagli pad energije i osjećaj umora ili gladi.

Hrvati vole jesti u pekarama
Redovita konzumacija ovakvih peciva, bilo da su prazna ili punjena sirom, mesom ili slatkim nadjevima, znači unos velikih količina brzih ugljikohidrata i zasićenih masti. Organizam tada mora u kratkom vremenu proizvesti znatne količine inzulina kako bi stabilizirao šećer u krvi. Ako se takav obrazac ponavlja iz dana u dan, tijelo lako ulazi u začarani krug naglih energetskih oscilacija, pojačane potrebe za hranom i postupnog debljanja.
Doktorica Bašić upozorila na meso koje razara organizam: Svi ga smatraju možda i najzdravijim
Gušterača u toj priči snosi najveći teret jer je zadužena za regulaciju glukoze putem inzulina. Česti obroci bogati jednostavnim ugljikohidratima prisiljavaju je na neprekidan „rad pod opterećenjem“, što dugoročno može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin i metaboličkih poremećaja.

Što savjetuju stručnjaci?
Stručnjaci zato savjetuju da se doručak temelji na namirnicama koje sporije podižu razinu šećera u krvi i osiguravaju stabilnu energiju. To mogu biti kruh od cjelovitih ili proklijalih žitarica, domaći kruh sa sjemenkama, zobene pahuljice bogate vlaknima ili kombinacija jaja i povrća.
Jednu stvar svi drže ispod sudopera, a može biti pravi 'tih ubojica' u vašem domu
Lisnato tijesto ne mora se u potpunosti izbaciti iz prehrane, ali bi ga trebalo svesti na povremeni užitak, a ne svakodnevnu rutinu. Umjerena konzumacija, primjerice jednom u desetak dana, znatno je sigurnija za organizam nego jutarnja navika koja se ponavlja bez razmišljanja.