Na ogromnoj dubini pronađen legendarni gusarski brod: 'Godinama su terorizirali Europu'
Sve je počelo još 2005. godine kada je tvrtka Odyssey Marine Exploration pretraživala morsko dno u potrazi za britanskim ratnim brodom HMS Sussex, koji je nestao 1694. godine između Španjolske i Maroka.
No umjesto očekivanog ratnog broda, istraživači su naišli na nešto potpuno neočekivano – manju, ali daleko intrigantniju olupinu.
Na dnu su uočili četiri željezna topa raspoređena u formaciji, teleskop te razasute predmete poput lonaca, boca i posuda s tri kontinenta. Već tada je bilo jasno da se radi o nečemu neuobičajenom.
Prvi identificirani alžirski gusarski brod u tom području
Tek nakon gotovo dva desetljeća istraživanja potvrđeno je da je riječ o gusarskom brodu – prvom alžirskom gusarskom brodu identificiranom u tim vodama.
Rezultati su objavljeni u časopisu Wreckwatch, a glavni urednik Sean Kingsley istaknuo je kako je riječ o iznimno važnom otkriću.
Brod je bio dug svega 13 metara i identificiran kao tartana – specifična vrsta plovila s trokutastim jedrima i veslima. Upravo su ta vesla omogućavala piratima lako manevriranje u uskim obalnim vodama.
Njihova prednost nije bila samo brzina, već i prerušavanje – izgledom su podsjećali na ribarske brodove, što im je omogućavalo da se neopaženo približe trgovačkim plovilima.
Teško naoružanje i smrtonosna taktika
Ispod palube skrivala se prava priroda broda. Daljinski pregled otkrio je:
četiri velika topa
deset okretnih topova
muškete za oko 20 članova posade
Okretni topovi bili su posebno opasni jer su se mogli brzo usmjeravati prema neprijatelju, što ih je činilo idealnim za blisku borbu.
Kingsley je za Newsweek naglasio da upravo kombinacija snažnog naoružanja i raznolikog tereta jasno definira gusarski brod, jer trgovački brodovi nisu nosili takvu vatrenu moć.
Plijen iz cijelog svijeta otkriva razmjere pljačke
Artefakti pronađeni na olupini dolaze iz različitih dijelova svijeta:
staklene boce za alkohol iz Belgije ili Njemačke
čajne zdjele iz osmanske Turske
europski teleskop iz sredine 18. stoljeća
Teleskop je vjerojatno bio zaplijenjen s nekog drugog broda, što dodatno potvrđuje gusarsku aktivnost.
No možda najzanimljiviji su najobičniji predmeti – lonci i tave proizvedeni u Alžiru. Upravo oni sugeriraju da se posada koristila svakodnevnim predmetima kako bi dodatno prikrila identitet broda i ostavila dojam mirnog trgovačkog plovila.
Istraživači su keramiku povezali s pećima otkrivenima ispod Trga mučenika u Alžiru, čime je dodatno potvrđeno podrijetlo broda.
Pirati koji su terorizirali cijele države
Za razliku od karipskih gusara poput Crnobradi, koji su napadali pojedinačne brodove, berberski pirati predstavljali su prijetnju čitavim nacijama.
Alžir je, prema Kingsleyju, bio gusarsko središte s oko 60.000 stanovnika koji su stoljećima živjeli od pljačke – od 16. stoljeća pa sve do francuskog osvajanja 1830. godine.
Njihovi napadi dosezali su čak i obale južne Engleske i Irske. Zarobljeni brodovi donosili su profit, dok su oteti ljudi često završavali u ropstvu ili su korišteni za otkupnine.
Dobro pogledajte što piše na pakiranju sira: Možda ste kupili lažnjak i 'otrov'
Kako je brod završio na dnu mora
Procjenjuje se da je brod potonuo oko 1760. godine.
Dokazi to potvrđuju:
staklene boce datiraju iz tog razdoblja
osmanske zdjele prestale su se proizvoditi oko 1755.
Istraživači vjeruju da je brod najvjerojatnije stradao u iznenadnoj oluji prije nego što je uspio doći do sigurne luke.
Savršeno očuvana vremenska kapsula
Zahvaljujući velikoj dubini, olupina je ostala gotovo netaknuta više od 260 godina.
Donji dio trupa i dalje je očuvan ispod sloja sedimenta, zaštićen od brodskih crva i drugih organizama. Gornji dijelovi, izloženi moru, ipak su uništeni školjkama koje razgrađuju drvo.
Važno je i to da:
nijedna ribarska mreža nije dosegnula tu dubinu
nijedan ronilac nije dirao olupinu
Brod danas leži gotovo identično kao u trenutku potonuća – kao zamrznuti prizor iz vremena kada su gusari vladali Sredozemljem.
'Dragocjen odjek pomorskog užasa'
Greg Stem opisao je olupinu kao “dragocjen odjek jednog od najvećih pomorskih strahova zapadnog Sredozemlja”.
Iako potpuno iskapanje još nije provedeno, istraživači vjeruju da su ključni dijelovi broda, uključujući kobilicu, i dalje skriveni ispod pijeska.
