Jedan od upečatljivijih primjera dogodio se u Meksiku 2024. godine, kada se kamena piramida u saveznoj državi Michoacán urušila pod utjecajem sve nestabilnijih vremenskih uvjeta. U noći 29. srpnja, 15 metara visok kvadratni spomenik iznenada je popustio nakon dugotrajnih i intenzivnih kiša, pri čemu se njegov južni zid srušio u ruševine.

Piramida je bila jedan od najbolje očuvanih spomenika civilizacije Kraljevstva Michoacán. Nalazi se u arheološkom lokalitetu Ihuatzio, koji uključuje još jednu piramidu, toranj ili tvrđavu te nekoliko grobnica. Područje je prvi put naselilo prije oko 1100 godina autohtono stanovništvo koje je govorilo nahuatl, a kasnije je postalo središte naroda P’urhépecha, jedinog carstva koje Azteci nikada nisu uspjeli osvojiti, a čija kultura i danas postoji.

Iako je oštećen samo jedan dio kompleksa, iz meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest (INAH) upozorili su da je najmanje šest „stepenastih tijela” u lošem stanju, uključujući vanjske zidove, jezgru i potporne strukture. Kao glavni uzrok navode ekstremne vremenske uvjete koji su prethodili urušavanju, piše Science Alert.

Zaboravite glomazne ormariće za cipele: Pojavio se novi trend u 2026. koji oslobađa prostor i osvaja sve više domova

Vrijeme uzrokovalo pukotine

U srpnju 2024., tijekom razdoblja obilnih kiša i grmljavinskih oluja, veliki dio Meksika bio je pogođen ekstremnim vremenskim prilikama, nakon prethodne dugotrajne suše koja je bila jedna od najgorih u posljednjih 30 godina i koja je dovela do presušivanja pojedinih jezera.

Iz INAH-a su pojasnili: „Visoke temperature, prethodno zabilježene u tom području, i posljedična suša uzrokovale su pukotine koje su pogodovale filtraciji vode u unutrašnjost predhispanske građevine.“

Stručnjaci navode da je zbog takvih uvjeta urušavanje bilo gotovo neizbježno te da se sada fokus prebacuje na sanaciju i očuvanje preostale strukture „u korist kulturne baštine Meksikanaca“.

Arheolozi pritom ističu kako je njihov rad sve više pod utjecajem suvremenih klimatskih promjena. Ekstremni vremenski događaji i porast razine mora, za koje se smatra da su povezani s ljudskim utjecajem na klimu, predstavljaju sve veći rizik za povijesne lokalitete diljem svijeta.

U novije vrijeme zabilježeno je i propadanje drevnih špiljskih crteža u Oceaniji, dok je studija o materijalima kulturne baštine u Europi i Meksiku pokazala da povećane oborine značajno povećavaju rizik od oštećenja takvih struktura.

'Loš znak'

Prema riječima Tariakuirija Alvareza, koji se identificira kao živi pripadnik naroda P’urhépecha, njegovi bi preci ovakav događaj tumačili kao loš znak. U objavi na Facebooku naveo je da su se slični događaji zbivali i prije dolaska stranih osvajača te da su se tumačili kao znak nezadovoljstva bogova.

Nekoliko dana prije urušavanja piramide u Meksiku, srušio se i poznati „Dvostruki luk” u američkoj saveznoj državi Utah, što se također povezuje s promjenama razine vode i erozijom.

Ljudi se naglo počeli rješavati klasičnih lavora iz kupaonica: Pronašli su genijalnu zamjenu

Sve češće urušavanje povijesnih lokaliteta podsjeća na krhkost kulturne baštine. Kako se ističe u tekstu, takva mjesta su neprocjenjiva i trebala bi biti sačuvana za buduće generacije, no sve izraženiji klimatski ekstremi čine taj zadatak sve težim.