Stručnjaci već godinama upozoravaju da pretjerana konzumacija slatke hrane može imati negativne posljedice jer se povezuje s neuroinflamacijom, što dugoročno može povećati rizik od bolesti poput demencije i Parkinsonove bolesti.

Zato se kao jednostavnija i zdravija alternativa često preporučuje voće. Iako ono također sadrži prirodne šećere, zbog vlakana i antioksidansa ne izaziva isti upalni odgovor u organizmu. U tom kontekstu posebno zanimanje izazivaju banane, jedno od najkonzumiranijih voća na svijetu.

Iako banane nisu izričito dio MIND dijete, prehrambenog modela osmišljenog za smanjenje rizika od demencije, stručnjaci za kognitivno zdravlje ističu da sadrže niz nutrijenata koji mogu biti korisni za mozak.

Registrirana kulinarska nutricionistica Laura M. Ali, autorica knjige „MIND Diet for Two“, pojašnjava važnost vlakana u ovom procesu: „Iako znamo da vlakna pomažu probavi, mnogi ljudi ne shvaćaju da su također ključna za zdravlje mozga.“ Ona ističe povezanost crijeva i mozga kroz tzv. os crijeva–mozak, komunikacijski sustav koji utječe na raspoloženje, pamćenje i koncentraciju. Prema njezinim riječima, sve što pogoduje crijevima, poput banana, može imati pozitivan učinak i na mozak.

Ovisi i o stupnju zrelosti

Posebnu pažnju znanstvenici pridaju i stupnju zrelosti banana. Registrirana dijetetičarka Maggie Moon, autorica knjige „The MIND Diet“, navodi kako su blago nezrele banane posebno vrijedne jer sadrže prebiotike koji mogu pomoći u smanjenju upale u mozgu te podržati kognitivne funkcije. Uz vlakna, banane su bogate i antioksidansima.

„Banane sadrže vitamin C i karotenoide, spojeve koji im daju žutu boju, a oni smanjuju oksidaciju i upalu u mozgu. Ovi antioksidansi štite naše moždane stanice od oštećenja“, objašnjava Ali, uspoređujući taj učinak sa zaštitnim slojem boje na metalu koji sprječava hrđanje.

Crno mlijeko zaludjelo ljude diljem svijeta: Lako se priprema, a ima nestvaran učinak na tijelo

Važnu ulogu imaju i vitamini skupine B te magnezij. Vitamin B6 sudjeluje u stvaranju neurotransmitera, kemijskih glasnika koji prenose signale u mozgu i utječu na raspoloženje, pamćenje i kognitivne funkcije. Osim toga, u kombinaciji s folatom i vitaminom B12 pomaže u smanjenju razine homocisteina, aminokiseline povezane s povećanim zdravstvenim rizicima. Magnezij, zajedno s kalijem, dodatno doprinosi smanjenju upalnih procesa u mozgu.

Ne 'radi' trenutno

Stručnjaci naglašavaju da učinci banana nisu trenutačni, već se očituju dugoročno. Redovita konzumacija može pomoći u smanjenju kronične upale u mozgu, što se povezuje s nižim rizikom od demencije i drugih neurodegenerativnih poremećaja.

To potvrđuju i znanstvena istraživanja. Pregled iz 2022. godine objavljen u časopisu Food pokazao je da bioaktivni spojevi iz banana mogu smanjiti upalu u mozgu u istraživanjima na životinjama. Slične rezultate dala je i studija objavljena u časopisu Alzheimer’s & Dementia, koja je pokazala da prebiotici iz banana smanjuju upalne procese kod štakora.

Ipak, stručnjaci ističu da su potrebna dodatna istraživanja na ljudima kako bi se ovi učinci preciznije potvrdili. Unatoč tome, dosadašnji podaci smatraju se obećavajućima.

Ljudi se naglo počeli rješavati klasičnih lavora iz kupaonica: Pronašli su genijalnu zamjenu

Kako zaključuje Maggie Moon, banane možda nisu prva namirnica koja se povezuje sa zdravljem mozga, ali njihova prednost je jednostavnost: lako su dostupne, jeftine i niskog rizika za uključivanje u svakodnevnu prehranu. Iako bobičasto voće i dalje prednjači po udjelu antioksidansa u MIND dijeti, banane ostaju praktičan dodatak koji može doprinijeti cjelokupnoj zaštiti mozga.