No u posljednje vrijeme sve više stručnjaka revidira stavove o ovom popularnom mesnom proizvodu. Neki nutricionisti sada naglašavaju da slanina, konzumirana umjereno, zapravo može imati niz koristi za organizam. S druge strane, važno je biti svjestan potencijalnih rizika i izbjeći ekstremne interpretacije — ni crno ni bijelo, već nijanse sive (i ružičaste, kad je o slanini riječ).

Dok mnogi brižno izbjegavaju slaninu vjerujući da je opasna za zdravlje, nutricionistica dr. Milka Raičević tvrdi da stvari nisu tako jednostavne. Ističe da slanina ima niz kvaliteta koje se često previđaju. Primjerice, ona sadrži manje loših masnoća nego što se misli — svega 2 posto nezasićenih — a mononezasićenih masti ima čak tri puta više nego morski plodovi, koji se često preporučuju kao zdravija alternativa.

Također, slanina ne sadrži ugljikohidrate, što mnogi stručnjaci ističu kao pozitivnu stvar, posebice u kontekstu dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata. Prema riječima dr. Raičević, masti su često podcijenjen izvor energije, dok su ugljikohidrati ponekad precijenjeni kada je riječ o vitalnosti i debljanju.

Slanina je prirodan izvor vitamina B-skupine — uključujući B1, B2, B3, B5, B6 i B12 — koji igraju ključnu ulogu u brojnim procesima u tijelu, od metabolizma do zdravlja srca, jetre i živčanog sustava. Nedostatak ovih vitamina može imati ozbiljne posljedice po opće zdravlje.

B3 (niacin) i B6 (piridoksin), primjerice, pomažu u učinkovitijoj razgradnji masnoća i šećera, dok B1 i folna kiselina (B9) imaju ključnu ulogu u regeneraciji stanica, prijenosu živčanih impulsa i apsorpciji željeza.

Mnogi krivo misle

Slanina je također dobar izvor selena, snažnog antioksidansa koji može pomoći u jačanju imuniteta i smanjenju rizika od kroničnih bolesti, uključujući određene vrste karcinoma i bolesti srca. Neka istraživanja sugeriraju da selen može smanjiti potrebu za određenim lijekovima u liječenju astme zahvaljujući svojim protuupalnim svojstvima.

Osim selena, slanina sadrži i druge korisne minerale poput fosfora, željeza, magnezija i cinka. Ovi mikronutrijenti važni su za zdravlje kostiju, stvaranje crvenih krvnih stanica, rad mišića i ravnotežu elektrolita.

Iako su najpoznatiji izvori omega-3 masnih kiselina masna riba i orašasti plodovi, nešto tih korisnih kiselina može se pronaći i u slanini. Ipak, problem predstavlja uzgoj svinja u velikim industrijskim pogonima, gdje dolazi do disbalansa između omega-3 i omega-6 masnih kiselina, čime se narušava povoljni učinak.

Znanstvenici upozoravaju na misterioznu 'Bolest X': Mogu se osloboditi opasni takozvani zombi virusi

Zanimljivo je da prehrana može utjecati i na mentalno zdravlje. Slanina sadrži aminokiseline koje su ključne za sintezu neurotransmitera poput serotonina i dopamina, čiji nedostatak često prati depresivne i anksiozne poremećaje. Naravno, to ne znači da je slanina lijek, ali kao dio raznolike prehrane može imati svoju ulogu u očuvanju psihološke ravnoteže.