Istraživanja upućuju na povezanost proljetnog pomicanja sata s povećanim rizikom od srčanog udara, osobito kod osoba koje već imaju kardiovaskularne probleme.

Svake godine, kada završava ljetno računanje vremena, kazaljke na satu pomičemo jedan sat unatrag. Iako to znači da te noći formalno dobivamo dodatni sat, promjena nije potpuno bez utjecaja na organizam. Naše tijelo funkcionira prema unutarnjem biološkom satu, poznatom kao cirkadijalni ritam, koji regulira ciklus spavanja i budnosti te brojne druge fiziološke procese.

Upravo zbog toga pomicanje sata, osobito u proljeće kada gubimo sat sna, može imati posljedice koje nadilaze privremeni osjećaj umora.

Povećava li se rizik od srčanog udara nakon pomicanja sata?

Postoje istraživanja koja upućuju na to da se broj srčanih udara mijenja u razdoblju nakon pomicanja sata. Stručnjak za spavanje Matthew Walker govorio je o istraživanjima prema kojima se broj srčanih udara u proljeće povećava, dok se u jesen bilježi smanjenje.

Prema podacima koje je iznio, proljetno pomicanje sata povezano je s porastom od približno 24 posto, dok se nakon jesenskog vraćanja sata bilježi pad od oko 21 posto. Međutim, rezultati ovise o pojedinim istraživanjima, a razlike u metodologiji i promatranim skupinama znače da te brojke ne treba smatrati univerzalnim pravilom.

Dr. Chelsie Rohrscheib, stručnjakinja za spavanje i neuroznanstvenica iz tvrtke Wesper, navela je da su neka opsežna istraživanja zabilježila porast broja srčanih udara od približno četiri do pet posto nakon proljetnog pomicanja sata.

Iako se procjene razlikuju, stručnjaci upozoravaju da nagle promjene ritma spavanja mogu predstavljati dodatno opterećenje za organizam, osobito kod ljudi koji već imaju zdravstvene tegobe.

Zašto promjena vremena može opteretiti srce?

Nagle promjene rasporeda spavanja mogu smanjiti trajanje i kvalitetu sna te poremetiti uobičajeni cirkadijalni ritam. Prema objašnjenju dr. Rohrscheib, takve promjene mogu potaknuti aktivaciju simpatičkog živčanog sustava, koji sudjeluje u reakciji organizma na stres.

Posljedice mogu uključivati porast krvnog tlaka, ubrzanje srčanog ritma i promjene u razini hormona stresa, poput kortizola. Kod osoba koje već imaju povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma ili kardiovaskularne bolesti takvo dodatno opterećenje može biti posebno važno.

To, međutim, ne znači da će pomicanje sata samo po sebi izazvati srčani udar. Riječ je o mogućem čimbeniku rizika čiji se učinak razlikuje od osobe do osobe.

Manjak sna povezuje se i s dijabetesom i pretilošću

Posljedice nedovoljnog sna ne ograničavaju se samo na srce. Registrirana nutricionistica Ilana Schachter upozorava da je kronični nedostatak sna povezan i s povećanim rizikom od hipertenzije, pretilosti te dijabetesa tipa 2.

San ima važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, metabolizmu glukoze i hormonima koji utječu na osjećaj gladi i sitosti. Kada ga nema dovoljno, mogu se promijeniti i prehrambene navike.

Loš san, primjerice, može pojačati želju za energetski bogatom hranom i otežati kontrolu apetita. Ako takve navike potraju, mogu pridonijeti razvoju metaboličkih problema.

San, prehrana, tjelesna aktivnost i zdravlje srca zato su međusobno povezani. Dugotrajni problemi sa spavanjem mogu utjecati na više sustava u organizmu, a ne samo na razinu energije tijekom dana.

Pozvala majstora za bojler pa ostala paf: Nije bilo dobro kada je vidjela koliko joj je naplatio za 25 minuta posla

Treba li se zbog pomicanja sata zabrinuti?

Stručnjaci naglašavaju da povezanost između pomicanja sata i određenih zdravstvenih problema ne znači da je promjena vremena opasna za svakog pojedinca. Apsolutni rizik za pojedinu osobu uglavnom je nizak, a na njega utječu i drugi čimbenici, uključujući postojeće bolesti, trajanje sna i životne navike.

Ipak, promjena vremena dobar je podsjetnik na važnost kvalitetnog odmora. Odraslima se preporučuje između sedam i devet sati sna svake noći, uz što pravilniji raspored odlaska na počinak i buđenja.

Kako poboljšati kvalitetu sna?

Za održavanje zdravog ritma spavanja stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih navika:

Održavajte redovit raspored spavanja. Pokušajte odlaziti na spavanje i buditi se u približno isto vrijeme svakoga dana, uključujući vikende, piše LadBible.

Ujutro se izložite prirodnom svjetlu. Dnevna svjetlost pomaže tijelu uskladiti unutarnji sat s ritmom dana i noći.

Budite redovito tjelesno aktivni. Kretanje može pridonijeti kvalitetnijem snu, ali intenzivnu aktivnost neposredno prije odlaska u krevet prilagodite vlastitim navikama.

Uvedite opuštajuću večernju rutinu. Mirnije aktivnosti prije spavanja mogu pomoći tijelu da se pripremi za odmor.

Nemojte se oslanjati samo na nadoknađivanje sna vikendom. Kontinuirano dovoljno spavanja korisnije je od izmjenjivanja neprospavanih noći i duljeg spavanja tijekom slobodnih dana.

Mikrovalna pećnica mogla bi otići u povijest: Novi kuhinjski uređaj nudi više i prava je zvijezda

Pomicanje sata traje samo nekoliko minuta, ali prilagodba unutarnjeg biološkog ritma može potrajati dulje. Zato briga o snu ne bi trebala biti ograničena samo na dane kada mijenjamo vrijeme.

Kvalitetan san nije tek razdoblje mirovanja, već važan dio očuvanja kardiovaskularnog i metaboličkog zdravlja. Redovite navike spavanja, uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i preventivni liječnički pregledi zajedno mogu pomoći u očuvanju zdravlja.