Brzo topljenje Thwaitesovog glečera, poznatog i kao 'glečer Sudnjeg dana', moglo bi dovesti do katastrofalnih posljedica za obalne gradove, poput Miamija, te je potaknulo znanstvenike na apel za hitne mjere. Ovaj golemi glečer na Antarktici sadrži dovoljno vode da poveća razinu mora za više od 60 centimetara, ali njegova se važnost ne zaustavlja samo na tome. Thwaites također djeluje kao "čep" za veći antarktički ledeni pokrov, čije bi urušavanje moglo podići razinu mora čak i do tri metra, što bi izazvalo razorne posljedice za obalne zajednice diljem svijeta.

Izvještaj Međunarodne suradnje na istraživanju Thwaitesovog glečera (ITGC), objavljen u rujnu, navodi da se ubrzano topljenje glečera nastavlja, a znanstvenici upozoravaju da bi, nastavi li se ovim tempom, cijeli glečer mogao urušiti u roku od 200 godina. Rob Larter, morski geofizičar iz Britanskog antarktičkog istraživanja i član ITGC-a, izjavio je za CNN da njihova istraživanja ukazuju na "daljnje i brže povlačenje" glečera.

'Zavjese' na morskom dnu

Potreba za djelovanjem dodatno je naglašena istraživanjem Sveučilišta u Chicagu, čiji su znanstvenici predstavili niz potencijalnih strategija za ublažavanje porasta razine mora. Oni pozivaju na veliku inicijativu koja bi financirala istraživanja najpogodnijih metoda za očuvanje ledenih masa. Prva metoda uključuje postavljanje posebnih "zavjesa" na morsko dno kako bi se spriječio priljev tople vode koja potkopava glečer, dok druga strategija pokušava usporiti ledene tokove koji odvode otopljenu vodu iz glečera.

'Glečer sudnjeg dana' je na rubu kolapsa: Mogao bi izazvati pravu katastrofu

Profesor geofizičkih znanosti na Sveučilištu u Chicagu, Douglas MacAyeal, pojasnio je da bi "praktično inženjersko rješenje moglo biti manje zahtjevno nego što se misli. Na primjer, Thwaitesov glečer mogao bi zahtijevati samo oko 80 kilometara morskih mreža i zavjesa da bi se smanjilo topljenje." Međutim, iako će biti potrebne godine istraživanja za pouzdane preporuke, MacAyeal upozorava: "Naš argument je da bi trebalo odmah početi financirati ovo istraživanje kako ne bismo u budućnosti morali donositi panične odluke kad voda već dođe do naših gležnjeva."

Znanstvenici ističu da bi ovaj tip intervencije zahtijevao suradnju svih nacija te uključivanje sociologa, ekologa, lokalnih zajednica i međunarodnih organizacija. Svi bi ovi dionici trebali voditi istraživanja i donošenje odluka kako bi se osigurala usklađena globalna akcija.