Ljudi koji često konzumiraju ultra-prerađenu hranu (UPF), poput gotovih obroka, mogu imati 25% veći rizik od smrti od Parkinsonove bolesti, pokazuje opsežna studija provedena na više od 400.000 ljudi diljem Europe. Osim toga, kod onih koji redovito jedu junk food, rizik preživljavanja moždanog udara ili srčanog udara smanjuje se za 10%, dok prehrana bogata UPF-om povećava ukupni rizik od rane smrti za 4%.

Ultra-prerađena hrana obuhvaća proizvode poput čipsa, industrijski proizvedenih kolača, keksa i pakiranih mesnih proizvoda. Oni često sadrže velike količine soli, šećera, industrijskih boja, pojačivača okusa i emulgatora. Takvi proizvodi prolaze kroz brojne industrijske procese koji narušavaju prirodnu strukturu hrane, što uzrokuje brzo povećanje razine šećera u krvi, smanjuje osjećaj sitosti i oštećuje crijevnu mikrobiotu.

Najveći rizik

Studija, objavljena u časopisu The Lancet Regional Health – Europe, pratila je prehrambene navike i zdravstvene ishode 428.728 sudionika iz devet europskih zemalja tijekom gotovo 16 godina. Sudionici su bili u dobi od 35 do 74 godine, a njihova prehrana rangirana je prema količini konzumirane ultra-prerađene hrane.

Stručnjakinja za hranu Jasna otkrila koja hrana diže, a koja spušta raspoloženje: 'To izbjegavajte jesti'

Najveći rizik identificiran je za Parkinsonovu bolest. Osobe čija je prehrana sadržavala najmanje 13,7% UPF-a imale su 23% veću vjerojatnost smrti od ove bolesti. Iako Parkinsonova bolest sama po sebi ne uzrokuje smrt, dodatno opterećuje tijelo, čineći ga podložnijim smrtonosnim infekcijama. Također, prehrana bogata UPF-om povećava rizik smrti od probavnih bolesti za 12%, moždanog udara za 11%, te kardiovaskularnih problema za 5 do 9%.

Koristi od zamjene ultra-prerađene hrane

Znanstvenici su u drugom dijelu istraživanja simulirali učinak zamjene 10% dnevnog unosa UPF-a svježim voćem i povrćem. Ova promjena smanjila je rizik smrti od Parkinsonove bolesti za 22%, probavnih bolesti za 18%, moždanog udara za 13% te srčanih problema za 11 do 12%.

„Promicanje konzumacije minimalno prerađene hrane, uz smanjenje unosa visoko prerađene hrane, moglo bi biti ključno za zdravlje,“ navode autori studije.

Studija je otkrila značajne razlike u konzumaciji UPF-a među europskim zemljama. Norveška je zabilježila najveći udio UPF-a u prehrani, s gotovo 23% konzumirane hrane po težini. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (20%) i Njemačka (17%). S druge strane, Francuska, Španjolska i Italija imale su najniže udjele, s 7%, 8% i 10% hrane iz kategorije UPF-a.

Kritike i ograničenja istraživanja

Iako rezultati pružaju vrijedan uvid, autori studije ističu ograničenja. Prehrambene navike sudionika zabilježene su samo na početku istraživanja, što znači da su se mogle promijeniti tijekom vremena. Osim toga, studija je promatračke prirode, pa ne može izravno dokazati da je UPF uzrok zdravstvenih problema.

Stručnjaci također upozoravaju na nejasnoće u definiranju UPF-a. Na primjer, postoji razlika između visokokaloričnih gotovih obroka i cjelovitog kruha, koji, iako spada u UPF, može imati određene zdravstvene koristi.

Ova studija pruža dodatne dokaze o štetnosti ultra-prerađene hrane za zdravlje, ali i ističe prednosti zamjene dijela dnevnog unosa zdravijim alternativama. Uz porast globalne konzumacije UPF-a, poticanje zdravijih prehrambenih navika postaje nužnost za očuvanje javnog zdravlja.