Jeste li se ikada zapitali koji je temperaturi maksimum koje vaše tijelo može podnijeti? Važno je odmah istaknuti kako taj odgovor zapravo ovisi o vlažnosti zraka.

Ipak, vrlo jasan odgovor na to pitanje je 35°C temperature vlažnog termometra prema studiji objavljenoj 2020. u Science Advances. Tako izmjerena temperatura nije jednaka temperaturi zraka. Naime, temperatura vlažnog termometra podrazumijeva najnižu temperaturu na kojoj se zrak može ohladiti isparavanjem vode u zrak pri konstantnom tlaku.

Temperatura po vlažnom termometru mjeri se termometrom prekrivenim krpom natopljenom vodom, a uzima u obzir i toplinu i vlagu što je vrlo važno jer što je više vode u zraku, znoj teže isparava i zbog toga se osoba teže hladi.

Ako je vlažnost niska, a temperatura visoka ili obrnuto temperatura mokrog termometra vjerojatno neće biti blizu maksimuma ljudskog tijela, rekao je Colin Raymond, istraživač u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon koji proučava ekstremnu toplinu. Kada su i vlaga i temperatura vrlo visoke, temperatura mokrog termometra može se kretati prema opasnim razinama. Na primjer, kada je temperatura zraka 46,1°C, a relativna vlažnost zraka 30%, temperatura mokrog termometra je samo oko 30,5°C, ali kada je temperatura zraka 38,9°C i relativna vlažnost zraka 77%, temperatura mokrog termometra je oko 35°C.

Razlog zašto ljudi ne mogu preživjeti na velikoj vrućini i vlazi je nemogućnost tijela da kontrolira unutarnju temperaturu u takvim uvjetima. „Ako temperatura mokrog termometra poraste iznad temperature ljudskog tijela, i dalje se možete znojiti, ali nećete moći ohladiti svoje tijelo na temperaturu na kojoj treba fiziološki funkcionirati“, rekao je Colin Raymond za Live Science. U tom trenutku tijelo postaje  hipertermično (iznad 40°C) što može dovesti do simptoma kao što su ubrzan puls, izostanak znojenja, nesvjestica i koma.

Vježbanje i izlaganje izravnoj sunčevoj svjetlosti pogoduju pregrijavanju.